Američka ekonomija vjerovatno će se usporiti 2022. i 2023., ali će "za dlaku izbjeći recesiju" uslijed plana Federalnih rezervi zaoštravanja stope kako bi obuzdale inflaciju, saopćio je Međunarodni monetarni fond.
"Prioritet politike sada mora biti brzo usporavanje rasta plaća i cijena bez izazivanja recesije", rekao je MMF u saopćenju u petak. "Ovo će biti težak zadatak", budući da će globalna ograničenja u opskrbi i domaća nestašica radne snage vjerovatno potrajati, a rat u Ukrajini stvara dodatne neizvjesnosti, navodi se.
Plan Fed-a za brzo podizanje referentne stope na 3,5 do četiri posto "trebao bi stvoriti pooštravanje finansijskih uvjeta što će brzo vratiti inflaciju na cilj", rekla je glavna direktorica Kristalina Georgieva.
Na temelju smjernice politike zacrtane na sastanku Federalnog odbora za otvoreno tržište u junu i očekivanog smanjenja fiskalnog deficita, MMF očekuje da će se američka ekonomija usporiti, rekla je Georgieva. Fond je "također upravo zaključio vrlo korisne razgovore" s ministricom finansija Janet Yellen i predsjednikom Fed-a Jerome Powellom, rekla je.
"Svjesni smo da postoji sužavanje puta za izbjegavanje recesije u SAD-u", rekla je Georgieva. ''Također moramo prepoznati neizvjesnost trenutne situacije''.
Georgieva je na konferenciji za novinare u petak rekla da postoje "vrlo značajni" negativni rizici ove godine, a posebno 2023.
Ako u konačnici dođe do recesije, ona bi vjerovatno bila relativno kratka, rekao je Nigel Chalk, zamjenik direktora MMF-ovog odjela za zapadnu hemisferu.
Kreatori politike podigli su kamatne stope za 75 baznih bodova prošle sedmice - što je najveći potez od 1994. - a Powell je nagovijestio da je na stolu za juli još jedno povećanje ili iste veličine ili od 50 baznih bodova.
Šef Feda i njegove kolege agresivno su se okrenuli u borbi protiv najveće inflacije u posljednjih 40 godina usred kritika da su predugo ostavljali monetarnu politiku prelakom dok se ekonomija oporavljala od Covida-19. Ove su godine povisili stope za 1,5 postotnih bodova, a dužnosnici predviđaju oko 1,75 bodova daljnjeg kumulativnog pooštravanja u 2022.
Od ruske invazije na Ukrajinu u februaru, globalne cijene nafte dramatično su porasle, pogoršavajući inflaciju koju su potaknuli poremećaji lanca snabdijevanja povezanim s pandemijom i, posebno u SAD-u, fiskalni odgovor na Covid-19.
Na konferenciji za novinare Georgieva je rekla kako MMF vidi potrebu za politikom koja bi spriječila daljnji pritisak na povećanje cijena nafte, o čemu je ove sedmice razgovarala s Yellen.
Napominjući da su američki pritisci na cijene sada široko utemeljeni i da nadilaze povećanje cijena energije i hrane, Georgieva je rekla da Yellen i Powell "nisu ostavili nikakvu sumnju" u svoju predanost smanjenju inflacije.
Jedan od prijedloga koji je MMF imao za ublažavanje inflacijskih pritisaka je da Bidenova administracija ukine carine koje su bile stavljene na čelik, aluminij i niz kineske robe tokom posljednjih pet godina. Šefica trgovine predsjednika Joe Bidena, Katherine Tai, ranije je rekla da carine na više od 300 milijardi dolara (557,53 milijarde KM) godišnjeg uvoza kineskih proizvoda u SAD pružaju značajnu polugu i korisne su sa stajališta pregovora.
MMF je podržao takozvani plan Bidenove administracije Build-Back-Better, rekavši da će pomoći u otklanjanju ograničenja na strani ponude, poboljšati sigurnosnu mrežu, podržati učestvovanje radne snage i potaknuti ulaganja i inovacije.
Neuspjeh usvajanja paketa u Kongresu "predstavlja propuštenu priliku", rekla je Georgieva.
"Uprava bi trebala nastaviti zastupati promjene u poreznoj, potrošnji i imigracijskoj politici koje bi pomogle u otvaranju radnih mjesta, povećanju ponude i podršci siromašnima", rekla je.