Svjetska banka je smanjila prognoze rasta za većinu zemalja i regiona i upozorila da bi novi negativni šokovi mogli da gurnu globalnu ekonomiju u recesiju. Svjetski bruto domaći proizvod će vjerovatno ove godine porasti za 1,7 odsto, što je samo polovina projekcija banke u junu, saopštila je Svjetska banka sa sjedištem u Washingtonu.
To bi bio treći najgori učinak u tri decenije, nakon kontrakcija 2009. i 2020. godine. Banka, koja je takođe smanjila procjene rasta za 2024. godinu, navela je da su uporna inflacija i više kamatne stope, kao i uticaj ruske invazije na Ukrajinu i pad investicija, među ključnim razlozima za korekciju naniže.
"Kriza s kojom se suočava razvoj se intenzivira i stagnacija u globalnom prosperitetu će se vjerovatno nastaviti", napisao je predsjednik Svjetske banke David Malpass u predgovoru polugodišnjeg izvještaja o globalnoj ekonomskoj prognozi banke. On je rekao da će BDP na tržištima i ekonomijama u razvoju krajem sljedeće godine biti oko šest odsto ispod nivoa koji se očekuje nakon pandemije Covida.
Prelivanje iz perioda izražene slabosti u SAD-u, Kini i Evropskoj uniji (EU) pogoršava druge probleme s kojima se suočavaju siromašnije zemlje, saopšteno je iz banke. Iako je inflacija umjerena, postoje znaci da pritisci rastu, pri čemu centralne banke moraju da podižu kamatne stope brže nego što se očekivalo.
"Kombinacija sporog rasta, pooštravanja finansijskih uslova i velikih zaduženja vjerovatno će oslabiti investicije i pokrenuti korporativna neispunjenja obaveza. Potrebna je hitna globalna akcija da bi se ublažili rizici globalne recesije i dužničke krize", ocjenjuju iz Svjetske banke.
Banka, koja preispituje svoj operativni model, rekla je da je fokus na sljedeće oblasti od ključnog značaja s obzirom na ograničen prostor politike: nacionalni kreatori politike moraju osigurati da je svaka fiskalna podrška fokusirana na ranjive grupe, inflaciona očekivanja moraju ostati dobro usidrena, a finansijski sistemi moraju nastaviti da bude otporan.
Svjetska banka je pozvala na snažno povećanje investicija za zemlje u razvoju, uključujući novo finansiranje iz međunarodne zajednice, kao i prenamjenu postojećih troškova, kao što su neefikasne subvencije za poljoprivredu i gorivo.
"Iako je svijet sada u veoma tijesnoj situaciji, ne bi trebalo da bude mjesta defetizmu. Postoje značajne reforme koje bi se sada mogle preduzeti da bi se ojačala vladavina prava, poboljšali izgledi i izgradile jače ekonomije sa jačim privatnim sektorom i boljim mogućnostima za ljude", rekao je predsjednik Svjetske banke Malpass.