.webp){kind=icon}
Putnici koji često lete avionom navikli su se na turbulencije, a mnogi od njih ih i očekuju. Uprkos tome, one mogu izazvati anksioznost čak i kod najčešćih putnika.
To je upravo ono što se desilo na tržištima prošle sedmice. "Očekivanu" turbulenciju, koju su djelimično uzrokovale tri promjene paradigme, pojačala su dva manje očekivana faktora, čije će trajanje igrati veoma važnu ulogu u određivanju funkcionisanja tržišta.
Većina ekonomista, investitora i trgovaca do sada je u velikoj mjeri prihvatila da globalna ekonomska i finansijska tržišta prolaze kroz tri promjene režima:
-
Predvidive injekcije likvidnosti centralne banke i niske kamatne stope zamijenjene su globalnim zatezanjem monetarne politike.
-
Ekonomski rast znatno usporava, jer u isto vrijeme tri sistemski najvažnija područja globalne ekonomije gube zamah.
-
Globalizacija prelazi s očekivane ekonomske i finansijske integracije na veću fragmentaciju, dijelom zbog stalnih geopolitičkih tenzija.
Ove tri promjene, svaka za sebe, ali i zajedno, znače veću ekonomsku i finansijsku volatilnost. Kada je riječ o mogućim ekonomskim i finansijskim rezultatima, mogućnost visoko negativnih scenarija je sve veća.
Bloomberg
Prošlosedmična dešavanja na tržištu, poput iznenađujućih kretanja cijena valuta i prihoda, još više su opeteretila investitore i trgovce, koji se već nose s ove tri neprijatne promjene paradigme. Prošlu sedmicu su dodatno opteretila još dva faktora.
Prvi faktor je bio brzi gubitak povjerenja u donosioce politike. Tržišta, koja su godinama smatrala američke Federalne rezerve i vladu Velike Britanije potiskivačima volatilnosti, sada u njima vide značajan izvor zabrinjavajuće nestabilnosti.
Zbog mišljenja da će inflacija biti "tranzitorna" i nakon lošeg upravljanja politikom, Fed pokušava da se bori protiv visoke i štetne inflacije. Ali, pošto je Fed toliko zaostao, sada je prinuđen da agresivno podiže kamatne stope koje dovode do usporavanja domaće i globalne ekonomije. Pored toga, raniji mogući scenarij mekog slijetanja zamijenjen je zabrinjavajuće većom mogućnosti da centralne banke povedu SAD u recesiju, koja će oštetiti mnogo više od domaće ekonomije.
Nova vlada premijerke Velike Britanije Liz Truss je, pored odluke o strukturnim reformama i stabilizaciji cijena energije, odlučila da smanji porezi većini stanovništva, što je potez koji nije viđen 50 godina. Zbog zabrinutosti u vezi s inflacijom i potrebom zaduživanja, tržišta su uticala na funtu, koja je pala na nivo koji je posljednji put viđen 1985. godine. Takođe su uticala na najveći porast troškova zaduživanja, na osnovu mjerenja prinosa na petogodišnje obveznice.
Pomenuta dešavanja dovode do nestabilnosti na ekonomskom i finansijskom planu, a kratkoročno gledajući, veoma je teško preokrenuti takvu situaciju.
Drugi dodatni faktor odnosi se na tok novčanih sredstava i likvidnost na tržištu.
Prema podacima Banke Amerike, oko 30 milijardi dolara prebačeno je iz fondova akcija i obveznica u gotovinu. Ovaj pokazatelj, kao i ostali, poput rekordnog rasta donošenja odluke o zaštiti od smanjenja akcijskog kapitala, upućuje na mogućnost preraspodjele velikih sredstava koja otežavaju pravilno funkcionisanje tržišta.
Što su češće prepreke u funkcionisanju tržišta, trgovci i investitori su sve zabrinutiji da neće moći promijeniti portfolio na način na koji žele. Što je veća njihova nemoć da urade ono što namjeravaju, veći je i rizik od širenja tržišnih poremećaja. Uglavnom je to slučaj s fiksnim prihodima i mnogim obveznicama na bilansu stanja centralnih banaka.
Kao što sam ranije pisao u kolumnama za Bloomberg Opinion, već sam očekivao povećanu volatilnost i pad cijena jer su tržišta prolazila kroz tri velike promjene paradigme. Razvoj događaja prošle sedmice ukazuje na rizik od veće nestabilnosti koja otežava već neravan put ka ekonomskoj i finansijskoj ravnoteži, zbog koje su greške prilikom bihejvioralnog investiranja vjerovatnije.
