Crni labud: Hoće li Malajski tjesnac uskoro postati novi Hormuz

Što je kokoš rekla patki? Dok cure detalji susreta godine između američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga, čini se da je kineski idiom o nerazumijevanju ujedno i najprikladniji sažetak hektičkih dvodnevnih događanja u Pekingu proteklog vikenda. Dok je jedna strana tvrdila jedno, suprotna je govorila o nečemu sasvim drugom; a jedini konkretan dogovor s kojim se Trump vratio kući bilo je sjeme ruža. "Predsjedniku Trumpu jako su se svidjele kineske ruže, tako da smo se već pobrinuli da sjeme bude poslano u SAD", rekao je Xi o toj trgovini.

Barem sudeći prema službenim izvješćima s razgovora koje su nakon samita objavili sudionici, čini se kao da se čelnici – slično kao kokoš i patka – u vezi s najgorućim temama najvažnijeg odnosa na svijetu nisu najbolje (spo)razumjeli. A to je loša prognoza za ulagače koji se i dalje klade na rast sektora umjetne inteligencije (AI) i čipova.

Nastavak gospodarskog hladnog rata

Iako američka strana samit G2 u konačnici proglašava uspjehom, budući da je kineska strana navodno pristala na kupnju Boeingovih zrakoplova (doduše 200 umjesto očekivanih 500 zrakoplova) i višemilijardne narudžbe proizvoda američkih poljoprivrednika, a Xi bi Trumpu trebao pomoći u uvjeravanju Irana da ponovno otvori Hormuški tjesnac, Kina te tvrdnje nije službeno potvrdila.

Zapravo je Xi stavljanjem pitanja Tajvana na sam vrh dnevnog reda i kao polazišnu točku odnosa još prije početka sastanka neočekivano odlučno najavio kineske ambicije – nešto što kineski čelnici čine rijetko i samo onda kada se osjećaju dovoljno moćnima i samouvjerenima da izrečeno mogu i ostvariti.

"Tajvansko pitanje je najvažnije pitanje u odnosima između Kine i SAD-a", rekao je Xi. "Ako se s njim ne bude postupalo ispravno, dvije će zemlje doživjeti sudar ili čak sukob, što će cjelokupne odnose između Kine i SAD-a gurnuti u vrlo opasnu poziciju." Sjene sumnje na američko proglašavanje uspješnog samita bacaju i Xijeva upozorenja o Tukididovoj zamki, gdje je jasno kakvu ulogu igra koja od supersila.

"Američke navode o sklopljenim poslovima kineska strana još nije potvrdila, a čak i ako ih potvrdi, brojke o kupnji Boeingovih zrakoplova i poljoprivrednih proizvoda prilično su premale u odnosu na golemi opseg bilateralne trgovine da bi se sastanak mogao označiti kao prijeloman", rekao je u podcastu CSIS-a Jon Czin, bivši direktor za Kinu u Vijeću za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući i analitičar agencije CIA. Trumpov optimizam ulagači su splasnuli već krajem tjedna, jer su dionice Boeinga pale za četiri posto.

Stručnjak nije bio previše optimističan ni glede navodnog smirivanja uzburkanog odnosa između dvaju najvećih gospodarstava, koji od početka Trumpova mandata obilježavaju carinski rat, embargo na čipove i rijetke minerale, posredna pomoć obiju sila zaraćenim stranama u ukrajinskom i iranskom ratu te sveopća sumnjičavost. "Nijedna strana nije popustila, ono što imamo jest neodlučen ishod, a ne stabilizacija odnosa", bio je izravan.

Za ulagače koji se ushićeno klade na daljnji rast dionica kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, nedostatak zajedničkog jezika i stavova o najvažnijim bilateralnim temama između američke kokoši i kineske patke loš je znak. Kineska strana, osim već poznatog stava da se zalaže za rješavanje blokade Hormuza i miran završetak rata s Iranom, nije dala nikakve nove obveze da će iranske saveznike pozvati na omekšavanje stavova. Kineska agencija Xinhua u petak je izvijestila tek da je ministar vanjskih poslova Wang Yi izjavio kako bi tjesnac trebalo što prije otvoriti za pomorski promet.

"Kinu blokada Hormuškog tjesnaca još ne boli zbog velikih strateških rezervi nafte", objašnjava kinesku suzdržanost Igor Rogelja, voditelj odjela za europske i međunarodne društvene i političke studije na University Collegeu u Londonu.

To znači da će cijene energenata u budućnosti vrlo vjerojatno i dalje rasti, a inflacijski pritisci će se, zajedno s pritiscima na povećanje kamatnih stopa svjetskih središnjih banaka, dodatno pojačati. Pokazatelj temeljne inflacije u SAD-u, koji isključuje hranu i energiju, u travnju se popeo na 5,2 posto, a CNBC je u nedjelju izvijestio da su se očekivanja ekonomista za prvo tromjesečje s prethodnih 2,7 popela na čak šest posto.

Energetska kriza ubrzat će inflaciju ako u događanja na Bliskom istoku, koja sve više nalikuju na gordijski čvor, odlučnije ne intervenira Kina, koja unutar neformalnog saveza CRINK ima snažan utjecaj na Teheran. Problem je što Narodna Republika ima vrlo malo razloga za veći angažman. "Kina je u američkom napadu na Iran vidjela sve slabosti američke vojne, političke i gospodarske moći, a Trumpov odnos prema Xiju, koji je čak pomalo podređen, to odražava", ocijenio je u razgovoru za RTV Slovenija geopolitički stručnjak Klemen Grošelj.

Da bi (geo)politički potresi mogli otpuhati nade u mirnu ljetnu sezonu na dioničkim tržištima, već sada pokazuju sumnje ulagača u fiskalnu održivost svjetskih gospodarstava – od Ujedinjenog Kraljevstva, gdje jako oslabljeni premijer Keir Starmer ustraje na položaju, do ionako nemoćnih njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji s povijesno visokim državnim izdacima za obranu i infrastrukturu nije ispunio reformska obećanja te francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji se od početka suočava s gospodarskom stagnacijom i rastućom nezaposlenošću u francuskoj ekonomiji.

Traženi prinosi na britanske 10-godišnje obveznice skočili su na 5,18 posto, na njemačke na 3,1 posto, na američke na 4,6 posto, dok su očekivani prinosi na japanske 30-godišnje državne dužničke papire skočili na rekordnih 4,085 posto. Europu i njezine monetarne donositelje odluka u vrijeme iranskog rata progone duhovi ukrajinskog rata jer je odgovor ECB-a na energetsku krizu i prateću inflaciju tada, prema vlastitoj procjeni, bio premlak. Središnji bankari tu pogrešku neće ponoviti i najavljena smanjenja kamatnih stopa u 2026. sve su više pod znakom pitanja jer bi ionako neobećavajuću gospodarsku stagnaciju mogla preokrenuti u recesiju.

Odlučujućih 14 dana na Bliskom istoku

Je li samit G2 donio ikakve pomake prema rješavanju krize koja bi, uz skupu naftu i inflaciju, globalno gospodarstvo mogla gurnuti u recesiju, prema procjeni analitičara Terryja Hainesa iz agencije Pangaea Policy, trebalo bi pokazati upravo rješavanje iranske krize, za što će ključni biti idući tjedni.

"Zaboravite na izvješća o samitu. Zaboravite na diplomatske detalje. Zaboravite na prigovaranja da sastanci više ne donose ono što su nekada donosili. Pazite na Hormuški tjesnac – ili će Kina svojim vazalima u Iranu narediti da otvore tjesnac, što tvrdi da želi, ili će tjesnac ostati zatvoren. Njezino ponašanje u idućem tjednu ili dva pokazat će je li iranskim čelnicima naredila ono što je tvrdila na samitu", savjetuje stručnjak ulagačima.

"Naš osnovni scenarij jest da Kina neće pritisnuti Iran jer već 20 godina ne čini ono što najavi. Taj se obrazac neće brzo promijeniti", pesimističan je Haines.

Iako je među članovima američke delegacije u Kini bio i prvi čovjek Nvidije Jensen Huang, većeg pomaka u oslobađanju prodaje čipova H200 na kineskom tržištu nije bilo. Kako je ograničenje pristupa profitabilnom i nadasve nezasitnom kineskom tržištu umjetne inteligencije dosad utjecalo na poslovanje najvrednije, 5,5 bilijuna dolara, kompanije na svijetu, pokazat će ovotjedni kvartalni rezultati u srijedu.

Trump je pak nakon sastanka priznao ono što je promatračima Kine bilo jasno već nakon objave nove petoljetke početkom godine: Kinu najnapredniji američki čipovi za pokretanje AI-ja više ne zanimaju jer razvija vlastite kapacitete kojima će si osigurati zacrtanu samodostatnost. Time će SAD-u oduzeti jednu od najvažnijih poluga utjecaja u tehnološkoj i geoekonomskoj utrci između velesila za globalni primat.

Iako je indeks poluvodiča Philadelphijske burze od kraja ožujka ojačao za gotovo 70 posto, ulagači se uoči objave rezultata Nvidije pitaju gdje još ima prostora za rast dionice, dok se prostor za globalnu ekspanziju američkih proizvođača čipova u vrijeme Trumpova trgovinskog rata, protekcionističke agende "America First" i kineske samodostatnosti sužava.

Hoće li Malajski tjesnac uskoro postati novi Hormuz?

Slično se, zbog neobično jasne poruke o dugogodišnjoj kineskoj crvenoj liniji – Tajvanu – koju je Xi prvi put dosad tako slikovito prenio SAD-u tijekom posjeta njegova čelnika, mogu nelagodno osjećati i ulagači na tržištima Jugoistočne Azije, gdje u posljednje vrijeme rekorde kao od šale ruši južnokorejski referentni indeks Kospi. On je prije nekoliko tjedana na račun proizvođača čipova i AI kompanija probio čarobnu granicu od sedam tisuća bodova, a nakon toga i prekretnicu od osam tisuća bodova, dok nakon sastanka između Xija i Trumpa nije popustio.

Kompanija Samsung Electronics se s tržišnom kapitalizacijom od tisuću milijardi dolara probila u klub od tek četiri jugoistočnoazijske tvrtke – uz TSMC, SK Hynix i Tencent – koje vrijede više od 500 milijardi dolara. Njihova zajednička točka i adut je tehnološki sektor koji pokreće nezasitni apetit ulagača za AI-jem, dok im je ranjivost geostrateška lokacija u regiji za koju se predviđa da će biti iduća bačva baruta u sukobu velesila.

"Kina se osjeća vrlo samouvjereno, što dosad još nismo vidjeli", upozorio je Grošelj povodom ishoda sastanka. Samit je najavio dolazak multipolarnog svijeta s interesnim zonama i vazalnim državama na objema stranama, upozorio je, procijenivši pritom da će iduće dvije velike geopolitičke priče biti Panama, odnosno Panamski kanal na američkoj te Malajski prolaz na kineskoj strani.

"Riječ je o tjesnacu kroz koji prolazi praktički sva pomorska trgovina između Azije i Zapada i gdje Kina želi imati glavnu riječ, a prije svega pritom treba znati da kada Kina govori o Tajvanu, zapravo govori o mnogo većoj i široj priči u regiji", upozorio je u pogledu strateški važnog prolaza u Jugoistočnoj Aziji. Pritom je spomenuo još jednog regionalnog igrača koji, uz Tajvan i Južnu Koreju, igra ključnu ulogu u euforiji oko čipova i AI-ja – Japan.

Što bi svjetskom gospodarstvu i financijskim tržištima donio američko-iranski rat, o čemu su se ekonomisti pitali desetljećima, vidimo sada, dok bi kriza u Aziji bila neusporedivo sudbonosnija priča. Bloomberg Economics procjenjuje da bi invazija na otok svjetsko gospodarstvo stajala oko 10 bilijuna dolara, što je 10 posto svjetskog BDP-a.

Tajvan proizvodi 90 posto naprednih čipova na svijetu, a globalno 5,6 posto ukupne dodane vrijednosti dolazi iz sektora koji koriste njihove čipove kao izravne inpute, što iznosi oko šest bilijuna dolara. Južnokorejske kompanije, kao što su Samsung Electronics i SK Hynix, imaju upravo toliki, 90-postotni udio na području memorije visoke propusnosti (HBM), koje su nužan sastavni dio tehnološkog ekosustava AI-ja. Tamošnji tehnološki divovi vladaju i dvjema trećinama tržišta dinamičke memorije s nasumičnim pristupom (DRAM), koje su neizbježne za proizvodnju pametnih telefona i računala. Već bi i sama kineska blokada Tajvana svjetsko gospodarstvo lišila pet posto rasta.

Xijeva najava Trumpu da će Tajvan, koji je prema uvjerenju Pekinga unutarnja stvar Kine, definirati širi odnos između SAD-a i Kine, ukazuje na rastuću vjerojatnost konfrontacije u regiji. Trump je toga očito svjestan jer je nakon sastanka izjavio da još nije odlučio hoće li Bijela kuća odobriti prodaju paketa oružja Tajvanu vrijednog 14 milijardi dolara. "Možda ću to učiniti, a možda i neću", rekao je o prodaji oružja u intervjuu za televiziju Fox News, što je izazvalo uzbunu u regionalnim prijestolnicama, uključujući Taipei.

"Rastuća vojna prijetnja Kine glavni je destabilizirajući čimbenik u regiji", reagirao je u subotu tajvanski politički vrh na Trumpove riječi. Trumpova dvosmislenost jača neizvjesnost u pogledu američke potpore otoku, kao i kineski pritisak te destabilizaciju regije koja je ključna karika burzovnog klađenja na procvat AI-ja. "Tajvan svakako ima razloga za zabrinutost. Trump je nepredvidljiv i nikada nije uistinu snažno podržavao otok", rekao je Rogelja o sve poljuljanijem američkom obećanju pod Trumpom, koje je glavna polica osiguranja Tajvana od kineske aneksije.