Federacija BiH ulazi u najopsežniju modernizaciju fiskalnog sistema u posljednjoj deceniji nakon što je Vlada FBiH usvojila Prijedlog novog zakona o fiskalizaciji transakcija.
Novi model uvodi digitalnu razmjenu podataka u realnom vremenu, centralizirani sistem nadzora i jednostavniju kontrolu prometa. Ipak, mali poduzetnici posebno prate odredbe o tome ko će biti izuzet od obaveze fiskalizacije i hoće li im novi sistem povećati troškove ili olakšati poslovanje.
Dok se fiskalni sistem modernizira, strana ulaganja u BiH i dalje koči procedura apostille, zbog koje investitori gube vrijeme i novac. Poslovna zajednica godinama upozorava da se kompanije pri registraciji ili pokretanju projekata suočavaju s dugim čekanjem na dokumentaciju ovjerenu u matičnim državama. Odgađanja često dovode do prekida planiranih investicija, a pojedine firme biraju druge zemlje gdje su procedure brže i jednostavnije. Ovo je tema kojom ćemo se baviti naredne sedmice.
Paralelno s tim, od oktobra je počela puna primjena Zakona o zaštiti ličnih podataka, što je posebno izazovno za domaće kompanije i javne institucije. Prema zakonu, obveznici moraju mapirati sve lične podatke kojima raspolažu, utvrditi svrhu i rok čuvanja te ih zaštititi u skladu s evropskim standardima. Stručnjaci iz oblasti IT-a i prava upozoravaju da će mnoge firme morati investirati u sigurnosne sisteme i dodatnu edukaciju zaposlenih, jer visoke kazne očekuju one koji zanemare digitalnu sigurnost.
Također, naredne sedmice čitat ćete o tome kako finansijska ranjivost građana dodatno otvara pitanje donošenja zakona o ličnom bankrotu. BiH je među rijetkim evropskim državama koje još nemaju mehanizam za zaštitu prezaduženih građana, iako se hiljade domaćinstava suočavaju s dugovima koje realno ne mogu otplatiti.
Uvođenje takvog okvira omogućilo bi dužnicima novi početak, a bankama jasniju strukturu naplate. Ekonomisti ističu da bi ovaj zakon doprinio i boljem socijalnom sistemu, jer bi spriječio dugotrajne blokade računa i rast sivog tržišta.
A dok se zakoni mijenjaju, građani se svakodnevno susreću i s izazovima na tržištu automobila.
Potražnja za polovnim vozilima u BiH stabilno raste, posebno u cjenovnom rangu do 20 hiljada KM, gdje se traže modeli koji nude pouzdanost i ekonomičnost. Iako je ponuda šarolika, podaci pokazuju da se u tom segmentu najčešće kupuju kompaktni SUV modeli, dizelski motori s umjerenom kilometražom i provjerenom servisnom historijom. Uz rast cijena novih automobila i sve veće poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja, tržište polovnih vozila ostaje najpristupačnija opcija za većinu kupaca u BiH.
.webp){kind=icon}
