Dok čekamo resornog ministra, Vladu FBiH i premijera da nam ponude svoj model, analizu i prijedlog izračuna plata i doprinosa, a prema očekivanoj lančanoj korekciji plata kao posljedici odluke o minimalcu, nastavljamo pratiti ekonomske analize i predviđanja. Vlada će danas održati i konferenciju za medije o ovome i drugim otvorenim pitanjima vezanim za uvođenje novog minimalca, ali i utrošku novih milijardi. Dok ne dobijemo odgovore, pogledajte šta se to čitalo jučer.
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
Rastom minimalca Vlada FBiH će prikupiti milijardu KM više od doprinosa
Vlada FBiH bi na osnovu nove odluke o povećanju minimalne plate mogla prikupit milijardu KM više od doprinosa. Prema modelu koji je napravio profesor Hadis Bajrić, kompanije će dodatno morati izdvajati 2,31 milijardu KM, radnicima će ići 1,35 milijardi KM, dok će se za doprinose dodatno izdvajati 0,96 milijardi KM.
Prema modelu koji je razvio profesor Bajrić, u novoj godini će kompanije za doprinose izdvajati mjesečno dodatnih 80,1 milion KM, što na godišnjem nivou iznosi 960 miliona KM. Dodatni ukupni trošak plata koji će kompanije prema ovom modelu izdvajati iznosio bi 193 miliona KM mjesečno, odnosno 2,31 milijardu KM godišnje.
Ahmetlići žele stopostotno vlasništvo nad tešanjskim gigantom, objavili novu ponudu
Ahmetlići su objavili novu ponudu za preuzimanje tešanjske kompanije Pobjeda. Ponuda se odnosi na nešto više od polovine dionica, tačnije 236.935 ili 50,496 posto. Ponuđena cijena po jednoj dionici je 20,00 KM, odnosno 50 posto od nominalne vrijednosti dionice.
Ponuđači posjeduju 80.642 dionice emitenta, koje čine 17,1866 posto vlasničkog udjela u emitentu.
U zajedničkom djelovanju za preuzimanje su Ahmed Ahmetlić, koji posjeduje 71.230 dionica, koje čine 16,4594 posto vlasničkog udjela u emitentu, i Muharem Ahmetlić, koji posjeduje 74.408 dionica, koje čine 15,858 posto vlasničkog udjela u Pobjedi.
Mahmutović: Banke u Njemačkoj zarađuju više od naknada nego naše banke
Bankarski sektor decenijama slovi za najuređeniji u Bosni i Hercegovini, a UniCredit Bank je njegov lider. Amina Mahmutović, predsjednica uprave UniCredit Bank, u intervjuu za Bloomberg Adriju govorila je o stanju u bankarskom sektoru, ali i onome što izdvaja njenu banku i čini razliku koja se kasnije vidi u poslovnim rezultatima.
Girona, Pariz, Dizeldorf i Karlsruhe: Nove linije Ryanaira iz Sarajeva
Od proljeća 2025. godine, aviokompanija Ryanair uvodi četiri nove linije iz Sarajeva prema Gironi (Španija), Parizu (Francuska), Dizeldorfu i Karlsruheu (Njemačka), a karte su već u prodaji. Ovim proširenjem, Ryanair će postati lider na sarajevskom tržištu, preuzimajući poziciju aviokompanije broj jedan po broju letova i dostupnim sjedištima, ispred Turkish Airlinesa i Pegasusa.
Ryanair je također najavio da će tokom ljeta 2025. godine ponuditi čak 300.000 sjedišta za putnike iz BiH koji lete prema evropskim destinacijama. Trenutno, Ryanair već nudi letove iz Sarajeva prema Briselu, Geteborgu, Londonu, Memmingenu, Bergamu, Stockholmu i Solunu.
Angela Merkel piše o svemu bez žaljenja
Za razliku od većine političara, Angela Merkel oduvijek je bila spremna priznati greške – i promijeniti smjer kad je potrebno. Ova karakterna osobina visoko je na popisu razloga zbog kojih je Merkel uspjela ostati na čelu vlade 16 godina.
Stoga je donekle razočaravajuće da se u "Slobodi", njenim memoarima koji su u krajem novembra istodobno objavljeni u 30 zemalja, o tome jedva govori. Umjesto toga, kancelarka opisuje svoju mladost u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj i svoj strelovit uspon do vrha moći ponovno ujedinjene zemlje, nudeći nešto što u konačnici podsjeća na produljeni rif pjesme Edith Piaf "Non, je ne regrette rien" ("Ne, ne žalim ni za čim").
Pogledajte šta se to još čitalo:
Čitat ćete...
Zastupnicima u Parlamentu FBiH plata bi prema nekim prognozama mogla biti povećana i za više od 900 KM zahvaljujući novoj minimalnoj plati – kako stvari stoje i kako će Vlada FBiH podijeliti 'neplaniranu' milijardu od doprinosa uskoro ćemo znati i od same Vlade, a za sada imamo samo prognoze.
Čitajte koji su trendovi koji će oblikovati ponašanje potrošača u 2025. U novom tekstu saznajte hoće li se svijet opametiti 2025. godine, ali i šta će odrediti smjer održivosti?