text size
Drvna industrija BiH bilježi prve znakove oporavka. Proizvodnja i izvoz blago su porasli, ali sektor i dalje opterećuju visoki troškovi poslovanja, nedostatak kvalificirane radne snage i velika ovisnost o potražnji iz Evropske unije. Iako statistika ukazuje na izlazak iz najdublje krize, mjesečne oscilacije potvrđuju da je oporavak i dalje krhak, a dalji rast zavisit će prije svega od kretanja evropske privrede i širenja na nova izvozna tržišta.
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
Drvna industrija BiH izlazi iz krize, ali oporavak i dalje zavisi od Evrope
Nakon dvije izuzetno teške godine obilježene padom narudžbi i izvoza, domaća drvna industrija pokazuje prve znakove oporavka. Iako su proizvodnja i izvoz blago porasli, sektor se i dalje suočava s visokim troškovima poslovanja, manjkom kvalificirane radne snage i snažnom ovisnošću o potražnji na tržištu Evropske unije. Prvi pozitivni pomaci bude umjereni optimizam, ali će tempo oporavka u nastavku godine u najvećoj mjeri zavisiti od kretanja evropske privrede i otvaranja novih izvoznih tržišta.
Statistički podaci pokazuju da je drvna industrija izašla iz najdublje krize, ali još nije ušla u fazu snažnijeg zamaha.
Gdje je zapelo sa Starlinkom u BiH? Ministarstvo otkrilo nove detalje
Priča o dolasku Starlinka u Bosnu i Hercegovinu (BiH) dobila je novi nastavak. Nakon registracije kompanije u Sarajevu, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH otkrilo je u kojoj je fazi postupak koji prethodi pokretanju usluge satelitskog interneta.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Admir Čavalić zatražio je upravo od Ministarstva komunikacija i prometa informaciju o tome kada se može očekivati zvanični dolazak Starlinka u BiH, s obzirom na to da je zemlja već uvrštena na mapu planirane dostupnosti ove usluge.
BDP, milijarde i trofeji: Ko je pravi pobjednik Mundijala
Proširenje Svjetskog prvenstva na 48 reprezentacija pokazalo se kao zanimljiva sportska i kulturološka prilika za male, egzotične nogometne nacije. No iza te priče krije se i ozbiljna ekonomska dimenzija jer je ovogodišnje izdanje najvećeg nogometnog takmičenja donijelo rekordan nagradni fond od 655 miliona dolara, najveći u historiji takmičenja.
Za male zemlje poput Curaçaa i Zelenortskih Otoka sam plasman može predstavljati značajnu ekonomsku priliku za nogometne saveze.
Već ionako besmislena carina sada je postala još besmislenija
Ranije ove godine, moj kolega iz Bloomberg Opiniona, Scott Lincicome, iznio je uvjerljive razloge zašto bi carine nametnute na uvoz aluminija u SAD mogle biti najgluplje od svih davanja Trumpove administracije. Stvari su ovog tjedna postale još puno gluplje.
Bijela kuća u ponedjeljak je objavila da će tvrtkama koje grade, šire ili obnavljaju talionice aluminija u SAD-u biti smanjene carine na metal koji uvoze iz inozemstva s 50 posto na oko 25 posto.
Na koji način bi FED mogao ublažiti pad burze u idućoj financijskoj krizi
Federalne rezerve desetljećima predstavljaju posljednju liniju obrane financijskog sustava. Tijekom velikih kriza njihov je odgovor obuhvaćao različite mjere – od spuštanja kamatnih stopa i kupnje državnih obveznica do povijesne odluke da tijekom pandemije kupuju ETF-ove korporativnih obveznica. Zbog toga se danas postavlja pitanje bi li Fed u nekoj budućoj krizi mogao kupovati i ETF-ove koji prate tržište dionica te bi li takav potez trajno promijenio način na koji tržišta reagiraju na padove.
Iako to trenutno nije dio mandata američke središnje banke, analitičari Bloomberg Intelligencea smatraju da se financijski sustav SAD-a suštinski promijenio.
Pogledajte šta se to još čitalo:
Berzanski dobitnici i gubitnici 2026. godine: Ko je privukao investitore, a ko razočarao?
Japanski proizvođač toaleta profitira od AI buma
Kriza autoindustrije produbljuje probleme Volkswagena i Stellantisa
Danas čitajte...
Analiziramo šta stoji iza prometa dionicama Privredne banke Sarajevo na SASE.
Saznajte zašto se sve više kupaca okreće modularnim rješenjima poput malih kuća i stambenih kontejnera umjesto klasičnih tradicionalnih vikendica.