Europska središnja banka (ECB) ponovno je odlučila zadržati svoje ključne kamatne stope nepromijenjenima, označivši tako treći uzastopni sastanak bez promjena u monetarnoj politici. Odluka dolazi u trenutku dok se gospodarstvo eurozone bori s blagim rastom inflacije, neizvjesnim globalnim okruženjem obilježenim trgovinskim sporovima i geopolitičkim napetostima.
Dok Frankfurt ostaje na oprezu, potez je u oštrom kontrastu s onim američke središnje banke, koja je dan ranije ponovno smanjila stope kako bi potaknula rast.
Oprezna stanka u ciklusu popuštanja
Upravno vijeće ECB-a, na čelu s predsjednicom Christine Lagarde, potvrdilo je da kamatna stopa na depozitnu mogućnost ostaje na 2,00 posto, stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,15 posto, a stopa na mogućnost granične posudbe na 2,40 posto. Ova stanka slijedi nakon razdoblja u kojem je banka smanjivala stope s visokih četiri posto kako bi obuzdala dvoznamenkastu inflaciju potaknutu oporavkom od pandemije i energetskom krizom.
U službenom priopćenju Europske središnje banke navodi se da "inflacija ostaje blizu srednjoročnog cilja od dva posto" te da su snažno tržište rada i prethodna smanjenja kamatnih stopa i dalje važni izvori otpornosti. Banka je naglasila da ne preuzima unaprijed obveze o budućem kretanju stopa, već će odluke donositi "od sastanka do sastanka" i ovisno o pristiglim podacima.
Gospodarstvo raste, ali neujednačeno
Odluka o zadržavanju stopa potkrijepljena je podacima koji ukazuju na umjerenu, ali postojanu gospodarsku aktivnost. Prema preliminarnim procjenama Eurostata, bruto domaći proizvod (BDP) eurozone porastao je za 0,2 posto u trećem tromjesečju 2025. u odnosu na prethodno, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 1,3 posto.
Ipak, slika nije ujednačena diljem bloka. Dok su Španjolska (rast od 0,6 posto) i Francuska (0,5 posto) zabilježile snažne rezultate, gospodarski motori poput Njemačke i Italije stagnirali su s nultim rastom, jedva izbjegavši tehničku recesiju. Njemačko gospodarstvo, usmjereno na izvoz i proizvodnju, suočava se s višestrukim izazovima, uključujući visoke cijene energije, konkurenciju iz Kine i američke carine.
Inflacija kao mač s dvije oštrice
Iako je inflacija blizu ciljane razine, posljednji podaci pokazuju blagi porast. Potrošačke cijene u rujnu porasle su za 2,2 posto na godišnjoj razini, dok je temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene hrane i energije, porasla na 2,4 posto. To stvara dilemu za ECB, koji mora balansirati između kontrole cijena i poticanja anemičnog rasta.
Razlike su vidljive i među članicama. Dok je Cipar zabilježio nultu inflaciju, Rumunjska se bori sa stopom od 8,6 posto, a Estonija s 5,3 posto, što dodatno komplicira vođenje jedinstvene monetarne politike za 20 zemalja članica eurozone.
Globalni pritisci i razilaženje s Fedom
Na odluku ECB-a značajno utječu vanjski faktori. "Izgledi su i dalje neizvjesni, osobito zbog tekućih globalnih trgovinskih sporova i geopolitičkih napetosti", stoji u priopćenju banke. Carine od 15 posto koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela na europsku robu predstavljaju stalan rizik, iako je Lagarde nedavno izjavila da je njihov utjecaj na rast i inflaciju do sada bio "relativno umjeren".
Mark Wall, glavni ekonomist za Europu u Deutsche Bank, smatra da otpornost gospodarstva drži "ECB-ove golubove pod kontrolom". "Gdje je neoboriv dokaz za smanjenje stopa? Unatoč američkim carinama i raznim izvorima neizvjesnosti, europsko gospodarstvo nastavlja bilježiti kakav-takav rast", izjavio je Wall.
Ovakav pristup u oštrom je kontrastu s američkim Federalnim rezervama (Fed), koje su dan ranije smanjile svoju ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, drugi put ove godine. Dok se Fed bori za očuvanje rasta i zaposlenosti unatoč povišenoj inflaciji u SAD-u, ECB za sada bira put stabilnosti.
Čini se da je Europska središnja banka ušla u fazu "čekanja i promatranja". Sama Christine Lagarde nedavno je izjavila da je monetarna politika "na dobrom mjestu" i da je banka dobro pozicionirana za suočavanje s budućim šokovima. Iako analitičari ne očekuju nove promjene stopa do duboko u 2026. godinu, daljnji smjer ovisit će isključivo o budućim podacima koji će pokazati hoće li otpornost europskog gospodarstva biti dovoljna da prebrodi sve globalne oluje.
.webp){kind=icon}
