Evropska centralna banka (ECB) je spremna da zadrži kamatne stope nepromijenjenim na trećem uzastopnom sastanku, čekajući projekcije do kraja godine koje će joj pružiti jasniji uvid u štetu prouzrokovanu trgovinskim tenzijama i fiskalnom krizom u Francuskoj.
Stopa depozita bit će zadržana na dva posto u četvrtak, prema svim učesnicima ankete Bloomberga. Analitičari očekuju da će troškovi zaduživanja ostati na tom nivou do 2027. godine, osim ako ažurirana decembarska prognoza ne pokaže da inflacija znatno zaostaje za ciljem. Zvaničnici su u posljednjim sedmicama ponavljali stav predsjednice Christine Lagarde, opisujući monetarnu politiku kao "dobro postavljenu" za sada, s inflacijom blizu cilja od dva posto i ekonomijom eurozone koja je u blagom porastu.
Iako se očekuje da rast sljedeće godine ubrza, postoje opasnosti. Sukobi SAD-a i Kine u vezi s trgovinom mogli bi se preliti na Evropu, dok politička neizvjesnost "kod kuće" utječe na oprezan stav prema potrošnji - francuski premijer Sebastien Lecornu bori se s padom kreditnog rejtinga, dok stranka njemačkog kancelara Friedricha Merza zaostaje za krajnjom desnicom u anketama. Izvještaji za treći kvartal iz najvećih evropskih ekonomija, koji stižu u satima prije objave kamatne stope u 14:15, pokazat će koliki je već sada utjecaj ovih faktora. Više informacija očekuje se na konferenciji za novinare u 14:45 u Firenci, koju organizira Lagarde.
Odluka će biti donesena u manje od jednog dana nakon što je Fed smanjio kamatne stope za četvrtinu procentnog poena po drugi put zaredom, kao razlog navodeći usporavanje rasta zaposlenosti.
Kamatne stope
Uprkos gotovo nikakvoj šansi za smanjenje kamata u četvrtak, nekoliko zvaničnika - uključujući Francoisa Villeroy de Galhaua iz Francuske i Gediminasa Simkusa iz Litvanije - nije odustalo od ideje o devetom smanjenju u ovom ciklusu, navodeći rizike od niže inflacije.
Drugi, poput Primoža Dolenca iz Slovenije i Martina Kochera iz Austrije, djeluju manje zabrinuto zbog mogućnosti da rast cijena potrošača ne dostigne cilj od dva posto, navodeći da bi sljedeći potez ECB-a mogao, zapravo, biti povećanje.
"Neki zvaničnici mogu smatrati da bi još jedno smanjenje kamatnih stopa moglo izmjestiti ECB s 'dobre pozicije' na 'još bolju'", rekao je Jari Stehn, glavni evropski ekonomista Goldman Sachsa. "Ali za većinu, argumenti za zadržavanje stopa na trenutnom nivou prevladavaju - žele nastaviti pratiti kako se razvija neizvjesnost, naprimjer, u vezi sa carinama."
Anketa Bloomberga pokazuje da ekonomisti predviđaju da će stopa depozita ostati na dva posto za sada, iako trećina učesnika očekuje još barem jedno smanjenje, dok 17 posto predviđa jedno ili više povećanja do kraja 2026. Trgovci imaju sličan stav. Vide male šanse za još jedno smanjenje u narednim mjesecima, s tim da se vjerovatnoća povećava na gotovo 50-50 do sljedećeg septembra.
Inflacija i rast
Šta će se dešavati nakon ove sedmice u velikoj mjeri zavisi od novih projekcija inflacije koje se očekuju u decembru. Tada će ekonomisti ECB-a ažurirati prognoze koje trenutno pokazuju da pritisci na cijene ne dostižu dva posto u 2026. i 2027. Nova prognoza pružit će prvi uvid u 2028. godini. Očekuje se da će nivo od 1,6 posto predstavljati prelomnu tačku koja bi mogla pokrenuti novo smanjenje kamatnih stopa.
Ekonomija, u međuvremenu, očekuje podsticaj od povećanih državnih rashoda. Perspektiva milijardi eura ulaganja u odbranu i infrastrukturu pomogla je da povjerenje poslovnog sektora u Njemačkoj dostigne najviši nivo od 2022.
Ipak, postoje razlozi za oprez. Poremećaji u lancima snabdijevanja za poluprovodnike i rijetke zemne elemente - dio posljednjih trgovinskih sukoba između SAD-a, Kine i Evrope - prijete da zaustave proizvodnju u ključnim industrijama. Holandija je nedavno zaplijenila kinesku kompaniju Nexperia, proizvođača čipova, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.
Digitalni euro
Pored pitanja o kamatnim stopama, rastu i inflaciji, Lagarde će vjerovatno morati odgovoriti i na pitanja o napretku rada na digitalnom euru. Dvoipogodišnja faza pripreme, koja ističe ovog mjeseca, nastavit će se prije mogućeg lansiranja 2029. Nacionalne vlade i Evropski parlament još uvijek se ne mogu dogovoriti da li nastaviti projekt ili ne.
ECB je uvjeren da je digitalna verzija jedinstvene valute potrebna za očuvanje finansijske stabilnosti i zaštitu međunarodne uloge eura dok SAD promovira stablecoine denominovane u dolarima.
Ministri finansija postigli su u septembru dogovor o tome kako postaviti limite držanja za potrošače - ključni korak u procesu. Još je potrebno odobrenje Evropskog parlamenta, kao i finalni sporazum između zakonodavaca i Vijeća.
- U pisanju pomogli Mark Schroers, Joel Rinneby, Barbara Sladkowska i Harumi Ichikura.
.webp){kind=icon}
