Francuska strahuje od grčkog scenarija

S rekordnim nivoom nacionalnog duga od više od 113 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), za Francusku je došao "trenutak istine". Bar je tako francuski premijer Francois Bayrou predstavio prijedlog budžeta koji podrazumijeva drastično rezanje troškova države od skoro 44 milijarde evra u 2026. godini, kao zamrzavanje javne potrošnje, uključujući isplate penzija i socijalnih davanja.

Štaviše, premijer predlaže da zarad većeg BDP-a dva državna praznika - Dan pobjede 8. maja i Uskršnji ponedjeljak - budu ukinuti kao neradni dani, jer je upozorio da je Francuska pred katastrofom zbog toga što je po zaduženosti u odnosu na BDP na trećem mjestu u Evropskoj uniji, poslije Grčke (153,6 odsto BDP-a) i Italije (135,3 odsto BDP-a).

"Ako ste u deficitu svakog mjeseca, mjesec za mjesecom, gušite sami sebe", rekao je Bayrou, predstavljajući da mjere štednje dolaze u istorijskom trenutku, kao i da postoje trenuci u istoriji kada narodi moraju da se sastanu sami sa sobom. "Vidjeli smo kako se to dešavalo u Grčkoj, to nikada ne smijemo zaboraviti."

U očiglednom strahu da bi Francuska mogla da doživi grčki scenario od prije 15 godina, šef francuske vlade je istakao da je "duga istorija našeg čudnog poraza (da se izborimo s deficitom)" dovela do "prokletstva za koje nema rješenja".

Francuska zaduženost od 113,1 odsto BDP-a bezmalo je jednaka grčkom javnom dugu na početku dužničke krize, kada su Evropska centralna banka, Euro grupa, a naročito Njemačka, žestoko pritisle zvaničnu Atinu jer je grčki javni dug bio 115 procenata BDP-a. Ovaj visok odnos, u kombinaciji s velikim primarnim deficitom, to jeste velikom razlikom između državnih prihoda i rashoda prije plaćanja kamata, izazvao je dužničku krizu koja je trajala skoro deceniju. Uprkos mjerama štednje i oštrim rezovima u javnoj potrošnji, grčki dug se narednih godina popeo na 190 procenata BDP-a, a vrhunac je doživio krajem 2021, kada je iznosio skoro 210 odsto BDP-a, iako tada Grčka nije tretirana kao zemlja s problematičnim javnim dugom.

Bloomberg               Francuski premijer Francois Bayrou

I dok je Grčka protekle tri i po godine smanjila dug na oko 150 odsto BDP-a, javni dug Francuske uporno raste jer se francuska država zadužuje svaki dan kako bi vraćala stare dugove. Prema zvaničnoj statistici, Francuska se svake sekunde zaduži za novih 5.000 evra, a ukupni dug je veći od 3.350 milijardi evra.

Osim toga, Francusku muči i preveliki budžetski deficit, koji iznosi 5,4 odsto BDP-a, pri čemu premijer namjerava da ga ovom drastičnom štednjom smanji na 4,8 odsto, što je opet iznad pravila EU, koja propisuju da budžetski deficit mora da bude ispod tri odsto BDP-a, a javni dug ispod 60 odsto BDP-a.

Plan štednje samo za siromašne

Iako je predsjednik Francuske Emmanuel Macron objavio da će morati da se udvostruče rashodi za odbranu tako što će se u 2026. izdvojiti dodatne 3,5 milijarde evra, premijer Bayrou je najavio da će troškovi u državnom budžetu iduće godine biti smanjeni za 43,8 milijardi evra.

Doduše, kada je izložio svoj plan da 2026. bude "prazna godina", to jeste da država ne potroši nijedan evro više nego u ovoj godini, Bayrou je istakao da će iz te računice biti isključene kamate na dugove i izdaci na odbranu. I sama Evropska komisija je rekla da troškovi za naoružavanje neće ulaziti u proračune o poštovanju finansijskih kriterijuma EU.

Francusko stezanje kaiša bi podrazumijevalo da se neki veliki projekti možda i odgode, a da u javnom sektoru bude ukinuto 3.000 radnih mjesta. Jedan od tri državna službenika koji odlazi u penziju trebalo bi da ne bude zamijenjen novim uposlenikom, a planirana je i ušteda od 5,5 milijardi evra u zdravstvu, i to tako što bi dijelom bila umanjena prava na nadoknade iz budžeta fonda zdravstvenog osiguranja.

Kako prenose francuski mediji, pogođeni će biti naročito hronični i teški bolesnici, jer će svi, bez obzira na osiguranje, morati da plaćaju jedan evro po kutiji lijeka i 10 evra po pregledu kod bilo kojeg ljekara.

Za razliku od mjera koje će najviše pogoditi one najsiromašnije, premijer nije detaljno predstavio kako će u istorijskom trenutku doprinijeti oni najbogatiji, izuzev toga što će biti pokrenuta borba protiv zloupotrebe poreske optimizacije, što je eufemistički izraz za legalne načine na koje najbogatiji izbjegavaju plaćanje poreza.

Prema procjenama nevladine organizacije Oxfam, zahvaljujući toj optimizaciji, najveće banke i korporacije vrlo malo ili uopšte ne plaćaju porez u Francuskoj pa svake godine od 80 do 100 milijardi evra, umjesto u državnoj kasi, završi na računima u poreskim rajevima, uključujući i susjednu Belgiju i Luksemburg.

Bloomberg  Prvomajski protesti u Parizu

Zbog toga, komentator krajnje ljevičarskog dnevnika "L'Humanite" Stephane Sahuc zastupa potrebu za veća smanjenja subvencija korporacijama, ističući da je dosad hiljade milijardi evra potrošeno bez ikakvog uticaja na privredu.

"Dakle, da li sada počinjemo od nule? Ne, oni samo smanjuju neke od najskandaloznijih subvencija. Međutim, preduzetnici mogu biti sigurni da će zauzvrat dobiti opuštenije zakone o radu. Nedostajuće milijarde bi se mogle naći i u oblasti utaje poreza: zapravo od 80 do 120 milijardi evra godišnje. Ili među 500 najbogatijih Francuza, čije se bogatstvo povećalo četrnaest puta u posljednje tri decenije. Rudnik zlata ispunjen sa 1.128 milijardi. U međuvremenu, očekivani životni vijek u dobrom zdravlju se smanjuje", navodi Sahuc, ističući da "težnja da se zadovolje zahtjevi lobista truje našu životnu sredinu, našu hranu i naša tijela".

Lekcije s juga Evrope

S druge strane, liberalni list "L'Opinion" ističe da je Bayrouov prijedlog mjera štednje napokon mnogo doprinio razjašnjavanju situacije. Kako ističe komentator Nicolas Beytout, ako bude usvojen, plan će biti na snazi nekoliko godina, dok se francuski dug, koji je danas van kontrole, ne stabilizuje. I samo stabilizuje, naglašava Beytout.

"Nema garancije da će ovo raspoloženje propasti i tmurnosti biti dovoljno da uvjeri javnost da je došlo vrijeme za žrtve, ili da će socijalisti ili Nacionalno okupljanje (Marine Le Pen), koji drže vladu na kratkom povocu, biti pokolebani. Ali kakav god bio ishod ove debate, barem će biti postignut neki napredak u edukaciji ljudi o stvarnom stanju zemlje, koja je toliko zadužena i neproduktivna", smatra on.

Uredništvo španskog konzervativnog dnevnog list "El Mundo" ističe prednosti politike štednje koje su bile nametnute u južnoj Evropi, dodajući da je realnost za Francusku, ako nastavi kao i ranije, bez sredstava za podsticanje svoje ekonomije u današnjem veoma konkurentnom svijetu, problemi će se samo pogoršati".

"Francusko iskustvo postavlja pitanje kako je tako važna zemlja mogla doći do mjesta gdje je danas", navodi se u uvodniku "El Munda" i dodaje da je pouka da je Peta republika predugo odgađala neophodne strukturne reforme. "Ali trebalo bi da zapamtimo da ako Španija, poput Grčke i Portugala, nije u tako kritičnoj poziciji danas, to nije zato što je zemlja donosila bolje odluke, već zato što je bila primorana da napravi teška prilagođavanja zbog finansijske krize."

Bloomberg

Za ukidanje državnih praznika, komentatorka konzervativnog dnevnika "The Daily Telegraph" Jill Kirby ističe da je dobra ideja i pita se da li su državni praznici zaista neophodni, kada je produktivnost stalno niska, a javni dug na rekordno visokom nivou.

"U stvari, gubitak dva nacionalna praznika bi i dalje ostavio francuskom stanovništvu devet dana vjerskog ili sekularnog obilježavanja. To bi ih dovelo u red sa Škotskom, koja ima devet državnih praznika, jedan više nego Engleska, koja ih trenutno ima osam", navodi ona i dodaje da je možda vrijeme da Velika Britanija preispita sve svoje nacionalne praznike. "Naš nivo duga je opasno blizu 100 odsto BDP-a i mi također imamo ozbiljan problem s produktivnošću."

Politička poledica usred ljeta

Iako je francuski premijer prijedlog ovih neočekivanih mjera štednje najavio usred godišnjih odmora s očiglednom namjerom da ostavi vremena za diskusiju i prije nego što prijedlog novog budžeta dođe u parlament, ove mjere bi zapravo mogle za njega da budu prava politička poledica, i to usred ljeta.

Naime, on predvodi manjinsku vladu i svaki zakonski prijedlog zavisi od krajnje desničarske i krajnje ljevičarske opozicije. Zbog toga je sprovođenje ovog plana neizvjesno jer je Marine le Pen već najavila da bi tokom narednog zasjedanja parlamenta krajem septembra mogla da predloži glasanje o povjerenju vladi.

Imajući u vidu da ove mjere kritikuju i lijevi blok i Zeleni, postoji velika vjerovatnoća da bi na tom glasanju došlo do pada vlade, na isti način kao što je krajem prošle godine pala vlada premijera Michela Barniera poslije samo tri mjeseca postojanja. Da stvar bude gora po aktuelnog premijera, njegova popularnost se srozala na samo 17 odsto podrške, jer je otkriven skandal u jednoj katoličkoj školi i internatu u kojima su sveštenici decenijama seksualno zlostavljali đake, a Bayrou kao predsjednik lokalne samouprave ništa nije preduzimao, iako je bio upozoravan u više navrata.

Bloomberg          I popularnost Emmanuela Macrona je pala ispod 25 odsto

Bayrouov glavni cilj je da ne izgubi obraz, smatra švajcarski komentator lista "Tages-Anzeiger" Oliver Meiler, ističući to što je premijer rekao da "Francuzi moraju više da rade" te da planira da ukine dva državna praznika.

"Sada svi pričaju samo o državnim praznicima. Ako bi dva bila ukinuta, Francuska bi imala samo devet, što je ispod evropskog prosjeka", navodi Meiler i dodaje da je sasvim moguće da je ova priča o državnim praznicima samo mamac, to jest manevar za odvraćanja pažnje. "Bayrou može da povuče mjeru tokom debate i da tvrdi da je pokušao sve, da se borio za postojanost države, a zatim da ode dostojanstveno. Malo je vjerovatno da će politički preživjeti ovaj dosad neviđeni budžet štednje. Premijeru nedostaje većina u parlamentu."

I popularnost Macrona je pala ispod 25 odsto, što bi samo bilo pogoršano smjenom Bayroua, čime bi predsjednik Francuske bio primoran da ponovo s nekim novim premijerom pokušava da vlada bez podrške u parlamentu, čime samo pojačava ocjene kritičara da se ponaša kao monarh, a ne demokratski izabran predsjednik. Iako opozicija priželjkuje da se Macron povuče iz Jelisejske palate prije 2027. godine, kada mu ističe drugi predsjednički mandat, to je malo vjerovatno jer je u više navrata izričito izjavio da ostaje do kraja mandata. Naredne dvije godine u Francuskoj će biti, bez sumnje, obilježene narastajućom političkom, ekonomskom i društvenom krizom.