.webp){kind=icon}
Euro je pao ispod pariteta s dolarom nakon posljednje rasprodaje i malo je nade da će ga čak i snažno povećanje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) spasiti.
Umjesto monetarne politike, zajednička valuta je opterećena međusobno povezanim prijetnjama recesije i poremećaja ruskog snabdijevanja energijom, smatraju analitičari. Uprkos tome što se trgovci sada pripremaju za povećanje stope za jedan procentni poen do oktobra, ECB-u je teško da se suprotstavi trenutnom zamahu - čak i s nedavnim pooštravanjem troškova zaduživanja Feda.
"Stope nisu bile ključna tačka na deviznim tržištima, posebno u posljednjih mjesec dana – radi se o globalnoj dinamici rasta", rekao je Sem Zif, šef globalne devizne strategije u JPMorgan Private Bank. "Velika povećanja kamatnih stopa ne podržavaju valutu ako se primjenjuju kako bi se smanjila inflatorna očekivanja uz podrivanje ekonomskog rasta."
Suočena s najbržom inflacijom od uvođenja eura, ECB je prošlog mjeseca podigla troškove zaduživanja prvi put poslije više od decenije, podigavši kamatnu stopu na depozite za pola poena na nula posto.
Dok investitori iščekuju još jedan potez te veličine 8. septembra, olujni oblaci se skupljaju nad ekonomijama 19-člane eurozone dok kriza rastućih troškova i ruska invazija na Ukrajinu opterećuju domaćinstva i preduzeća.
Poslovne ankete koje je u utorak objavio S&P Global pokazale su da aktivnost opada drugi mjesec zaredom, a oporavak od pandemije u oblastima kao što je turizam gotovo je zaustavljen. U međuvremenu, slab euro, koji je ove sedmice dostigao najniži nivo u dvije decenije u odnosu na dolar, podstiče inflaciju poskupljujući uvoz – što posebno zabrinjava jer se veći dio inflacije u regionu podstiče energijom, čija je cijena uglavnom u dolarima.
Sumorna situacija znači da čak i povećanje stope bez presedana od tri četvrtine poena ne bi znatno podstaklo euro, smatra Dirk Schumacher, ekonomista Natixisu u Frankfurtu.
Monetarna politika nemoćna
"Biranje 75 baznih poena iznad 50 ne bi se mnogo promijenilo", rekao je on. "Potrebne su vam minimalno pozitivne ekonomske prognoze da biste samo kamatnim stopama znatno uticali na kurs."
Upitan da li bi veće povećanje imalo smisla u kontekstu pada eura, Joerg Kraemer, glavni ekonomista u Commerzbanke, rekao je da bi takav korak "vjerovatno bio dobra ideja s obzirom na prognoze inflacije". Iako ne isključuje takav ishod, on je rekao da ne vjeruje da će ECB to učiniti.
Zaista, član Izvršnog odbora ECB-a Fabio Paneta pozvao je u utorak na opreznost u planiranju narednih koraka jer prognoze za pad ekonomije eurozone postaju sve vjerovatnije.
"Ako ćemo imati bitno usporavanje ili čak recesiju, to bi ublažilo inflatorne pritiske", rekao je on na panel diskusiji u Milanu.
Njegova koleginica Isabel Schnabel je, međutim, priznala negativan uticaj slabe valute na inflaciju, rekavši za Reuters da je to opterećuje u trenutku kada se privreda suočava s rastom cijena energije.
Tržišta novca su sljedećeg mjeseca povećala cijenu za pola poena i postavila koeficijent od 20 posto na 75 baznih poena. Pored toga, trgovci se klade na pooštravanje od 130 baznih poena do kraja godine, a kamata će na kraju porasti na dva procenta do septembra 2023.
Njemačka, najveća evropska ekonomija, posebno je slaba tačka jer se vlada bori da zamijeni uvoz prirodnog gasa iz Rusije, a rastuće cijene ugrožavaju ključni proizvodni sektor u zemlji.
