.webp){kind=icon}
Europski su političari već izdvojili 280 milijardi eura kako bi se ublažio utjecaj rasta cijena energenata za tvrtke i građane, no taj novac može se pokazati nedovoljnim za dimenzije energetske krize.
Cijene ključnih energenata su čak i deset puta veće no što je sezonski prosjek u proteklih pet godina, a napetosti s Moskvom ne prestaju dok se istodobno količina plina koja stiže iz Rusije samo smanjuje.
Vlade su se uglavnom usredotočile na smanjivanje računa za energiju, no to u konačnici može samo produbiti efekte krize. Potezi poput smanjenja poreza na plin u Njemačkoj ili subvencije za grijanje u Poljskoj bez dohodovnih ograničenja ili vođenja računa o energetskoj učinkovitosti vrlo će vjerojatno samo pogurati potražnju, a ne smanjiti je.
"To je kao da gasite vatru benzinom. Još uvijek nismo dotakli dno krize", kaže Joanna Maćkowiak-Pandera iz varšavskog think-tanka Forum Energii.
Ministri energetika Europske unije (EU) mogli bi se uskoro ponovno sastati na izvanrednom skupu kako bi razgovarali o rekordnim cijenama. Češka, koja predsjeda EU, razmišlja o takvom sastanku na kojem bi bilo riječi o postavljanju gornjeg limita na cijene struje, prenosi novinska agencija ČTK citirajući ministra industrije Jozefa Síkelu.
Dosadašnji odgovor politike riskira sagorijevanjem raspoloživih financijskih sredstava i jedino poticanjem inflatornih pritisaka uzrokovanih rastom cijena. To sve, naravno, znači da će porezni obveznici u konačnici ovako ili onako, na kraći ili dulji rok morati platiti račun.
Cijene električne energije u Njemačkoj kao ekvivalent cijene barela nafte
Dok je politiku poput one u Grčkoj, gdje će vlada u rujnu pokriti 94 posto rasta računa za troškove energije, lako prodati biračima, smanjivanje potrošnje podrazumijeva nepopularnu opciju. No pitanje je ima li alternative.
"Štednja energije mora biti prioritet", kaže Peter Vis, bivši dužnosnik EU koji je sada savjetnik u konzultantskoj kući Rud Pedersen u Briselu.
U Španjolskoj zastupnici u parlamentu u četvrtak raspravljaju o mjeri ograničavanja hlađenja prostorija na minimalno 27 stupnjeva i grijanja na maksimalno 19 stupnjeva.
Drugdje političari radije apeliraju na solidarnost kad je riječ o mjerama štednje i ne odlučuju se na zakonske mjere već na dobru volju.
U Francuskoj je tek nedavno vlada započela razgovore s poslovnim sektorom i lokalnim vlastima o smanjenju energetske potražnje kroz iduće dvije godine za deset posto.
Problem je, naravno, što u nekim zemljama lideri nemaju komotnu većinu koja bi im olakšala donošenje nepopularnih odluka.
No cijena, zbog razvoja situacije koja vodi prema recesiji, mogu biti i socijalni nemiri ako tijekom zime kućanstva budu morala trpjeti redukcije i hladne prostorije.
Iznos koji su pojedine vlade potrošile za ublažavanje energetske krize
Energija je toliko u fokusu da zasjenjuje sve drugo. Uoči švedskih izbora idući mjesec stranke se ponajviše natječu u tome kakav će paket mjera predložiti radi ublažavanja rasta cijena energije.
U Italiji, gdje su izbori 25. rujna, u prvoj javnoj debati glavni su se kandidati razračunavali oko toga tko će bolje kontrolirati cijene energije. Glavna kandidatkinja za premijerku Giorgia Meloni primjerice podržava postavljanje sveeuropskog limita na cijenu plina.
U Austriji su planovi za oživljavanje jedne termoelektrane na ugljen blokirani, jer oporba traži vladina jamstva da to neće uključiti nikakve dodatne troškove za porezne obveznike.
U Njemačkoj je vlada Olafa Scholza usvojila mjere kojima bi se ove zime potrošnja plina smanjila za petinu. Mjere uključuju zabranu grijanja privatnih bazena, izostanak grijanja određenih prostorija u javnim zgradama i smanjivanje minimalne temperature u uredima na 19 stupnjeva.
"Ono sa čim se sada suočavamo je savršena oluja… Ruska agresija u Ukrajini, energetska kriza, globalni manjak hrane i inflacija", rekao je Scholz ovaj tjedan tijekom posjeta Kanadi.
