Europski statistički ured u srijedu je objavio svoju prvu procjenu kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije i eurozone u prvom kvartalu koja je potvrdila nastavak neuvjerljivog ekonomskog rasta iz prošle godine. Realni BDP Europske unije je u prvom tromjesečju bio 1,4 posto viši nego godinu prije, baš kao i u četvrtom tromjesečju 2024. godine. Rast se na istoj razini kao i u posljednjem lanjskom kvartalu zadržao i u eurozoni gdje je BDP bio 1,2 posto viši nego godinu prije.
Kvartalno gledano brojke su, iako i dalje skromne, pozitivno iznenadile analitičare. Očekivalo se kako će BDP u eurozoni u prvom tromjesečju biti 0,2 posto viši nego u četvrtom kvartalu, ali je porast bio dvostruko viši, odnosno 0,4 posto. Svoj doprinos nastavila je davati Španjolska s kvartalnim rastom od 0,6 posto, a poticaj je došao i iz Francuske i Njemačke.
Obje države su pad ekonomske aktivnosti iz četvrtog kvartala zamijenile skromnim porastom u prvom; Francuska od 0,1 posto, a Njemačka od 0,2 posto. Uz njih, rast je bio iznad očekivanja i u Italiji gdje je BDP porastao 0,3 posto.
Prva procjena ekonomskog zdravlja eurozone, a i Europske unije, ne odražava novonastale probleme u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američke vlasti su carine na europsku robu objavile 2. travnja, a veliki dio je suspendiran i njihova primjena ovisit će o pregovorima.
Europska unija već godinama ne uspijeva ostvariti značajniji ekonomski zamah. Kompanije su odgađale investicije, a kućanstva su pokušavala nadoknaditi gubitke koje im je nanijela inflacija. Zbog toga se 2025. godinu iščekivalo kao konačnu šansu za ozbiljniji oporavak, no zaoštravanje trgovinskog rata kojeg je inicirao Donald Trump ponovo je podiglo neizvjesnost u kojoj su odluke o ulaganjima opet upitne.
Ankete o poslovnom pouzdanju ukazuju na manjak povjerenja među poduzetnicima. Glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane prošlog je tjedna izjavio kako napetosti vjerojatno neće rezultirati u recesiji, ali je priznao kako će rast biti niži od ranijih prognoza.