.webp){kind=icon}
U prvom tromjesečju 2023. sezonski prilagođen BDP smanjio se za 0,1 posto u eurozoni i za 0,1 posto u EU-u u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, prema procjeni koju je objavio Eurostat u četvrtak.
U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, sezonski prilagođen BDP porastao je za jedan posto i u europodručju i u EU u prvom kvartalu 2023. godine.
Tijekom prvog kvartala 2023. BDP u Sjedinjenim Državama porastao je za 0,3 posto u usporedbi s prethodnim kvartalom (nakon porasta od 0,6 posto u četvrtom kvartalu 2022.). U usporedbi s istim kvartalom prethodne godine, BDP je porastao za 1,6 posto (nakon porasta od 0,9 posto u prethodnom kvartalu).
Poljska bilježi najveći rast BDP-a u odnosu na prethodni kvartal od 3,8 posto, a slijede je Luksemburg s dva posto i Portugal s 1,6 posto. Najveći pad zabilježen je u Irskoj od 4,6 posto, Litvi od 2,1 posto i Nizozemskoj od 0,7 posto.
Komponente BDP-a i doprinosi rastu
Tijekom prvog tromjesečja 2023. izdaci za konačnu potrošnju kućanstava smanjili su se za 0,3 posto i u europodručju i u EU (nakon -1,0 posto u europodručju i -0,9 posto u EU u prethodnom tromjesečju). Državni rashodi za finalnu potrošnju smanjeni su za 1,6 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU (nakon rasta od 0,8 posto u eurozoni i 0,4 posto u EU u prethodnom tromjesečju).
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 0,6 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU (nakon pada od 3,5 posto odnosno 2,8 posto). Izvoz je smanjen za 0,1 posto u europodručju i porastao za 0,1 posto u EU (nakon pada od 0,2 posto i -0,3 posto).
Uvoz se smanjio za 1,3 posto i u eurozoni i u EU (nakon pada od 2,5 posto i -2,3 posto u prethodnom tromjesečju).
Razine BDP-a u eurozoni i EU
Na temelju sezonski prilagođenih podataka, obujam BDP-a u europodručju i EU bio je 2,2 posto, odnosno 2,9 posto iznad razine zabilježene u četvrtom tromjesečju 2019., prije izbijanja COVID-19. U Sjedinjenim Državama BDP je bio 5,4 posto viši od razine četvrtog tromjesečja 2019. godine.
Rast zaposlenosti
Broj zaposlenih porastao je za 0,6 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU u prvom kvartalu 2023. u usporedbi s prethodnim kvartalom. U četvrtom tromjesečju 2022. zaposlenost je porasla za 0,3 posto i u eurozoni i u EU.
U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, zaposlenost je porasla za 1,6 posto i u europodručju i u EU u prvom kvartalu 2023., nakon rasta od 1,5 posto u eurozoni i 1,3 posto u EU u četvrtom kvartalu 2022. godine.
U prvom kvartalu 2023. Estonija je zabilježila rast zaposlenosti osoba u usporedbi s prethodnim kvartalom od 4,4 posto, slijedi ju Malta s 2,9 posto i Irska s 1,6 posto. Najveći pad zaposlenosti zabilježen je u Litvi od 1,5 posto, Rumunjskoj 1,1 posto i Grčkoj 0,3 posto.
Na temelju sezonski prilagođenih podataka, Eurostat procjenjuje da je u prvom tromjesečju 2023. u EU bilo zaposleno 216,1 milijun ljudi, od čega 168,2 milijuna u eurozoni. U odnosu na pandemiju COVID-19, zaposlenost osoba u eurozoni bila je pet milijuna viša od razine četvrtog tromjesečja 2019., a 6,1 milijun iznad te razine u EU.
Produktivnosti rada
Kombinacija podataka o BDP-u i zapošljavanju omogućuje procjenu produktivnosti rada. Analiza rasta u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine pokazuje da je rast produktivnosti fluktuirao oko jedan posto za obje zone između 2013. i 2018. prije nego što je pandemija COVID-19 izazvala veliku volatilnost 2020. godine.
U prvom tromjesečju 2023. produktivnost temeljena na osobama smanjila se za 0,6 posto u eurozoni i 0,5 posto u EU u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine. Na temelju odrađenih sati, produktivnost je u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine smanjena za 0,9 posto u eurozoni i za 0,7 posto u EU.
