.webp){kind=icon}
Svake godine Europska komisija objavljuje izvješće o stanju energetske unije, a ovoga puta je specifično to što se radi o kraju petogodišnjeg mandata koji je obilježen velikim promjenama i nestabilnošću na energetskoj sceni.
Stoga iz Bruxellesa napominju da se Europska unija (EU) u proteklih nekoliko godina morala nositi s dosad nezabilježenim izazovima u području energetske politike, ali vjeruju da su ipak osigurani okvir za prelazak na čistu energiju te temelji za obnovljeni gospodarski rast.
"Ključno je da se EU proteklih godina suočio s kritičnim rizicima za svoju sigurnost opskrbe energijom, ali je vratio kontrolu nad energetskim tržištem i cijenama te ubrzao prelazak na klimatsku neutralnost", kaže se u izvješću.
Među glavnim stvarima koje Europska komisija izdvaja, ističe se nekoliko činjenica.
U prvih šest mjeseci ove godine polovica električne energije u EU-u proizvedena je iz obnovljivih izvora.
Udio ruskog plina u uvozu u EU-u smanjio se s 45 posto u 2021. godini, prije početka ruskog napada na Ukrajinu, na 18 posto u lipnju ove godine. Istodobno su se kao novi i sve jači energetski partneri za uvoz plina nametnuli Norveška i SAD.
U razdoblju između 2022. i 2024. pokrenuti su projekti 12 novih terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) uz šest proširenja postojećih. Sve to treba do kraja ove godine povećati uvozni kapacitet LNG-a za 70 milijardi kubičnih metara plina. Do lipnja ove godine dobava plina iz Norveške predstavljala je 34 posto ukupnih potreba EU-a, a iz SAD-a 18 posto.
Bloomberg
EU je pritom od kolovoza 2022. do svibnja 2024. smanjio potražnju za plinom za 138 milijardi kubičnih metara. Hrvatska, primjerice, troši nešto više od 2,5 milijarde kubičnih metara plina godišnje.
Glede sigurnosti opskrbe za ovu zimu, već 19. kolovoza ostvaren je cilj od napunjenosti skladišta plinom od 90 posto. Formalni rok za to je 1. studenog.
Treba dodati i da je energija vjetra nadmašila plin i postala drugi najveći izvor električne energije u EU-u nakon nuklearne energije.
Europska komisija napominje i da su se emisije stakleničkih plinova u EU-u od 1990. do 2022. smanjile za 32,5 posto, dok je u istom razdoblju gospodarstvo poraslo za oko 67 posto.
Kako su dobri rezultati ipak dio širih i još neostvarenih ciljeva, Bruxelles ističe da je potrebno još pojačati napore u nekim bitnim segmentima.
"Bit će potrebno dodatno pojačati napore u pogledu energetske učinkovitosti kako bi EU ostvario cilj smanjenja konačne potrošnje energije za 11,7 posto do 2030. Potrebna su daljnja poboljšanja, osobito u pogledu sveobuhvatne elektrifikacije opreme za grijanje i stope obnove zgrada. Potrebno je uložiti veće napore kako bi se riješilo pitanje visokih cijena energije. To je ključno za poboljšanje konkurentnosti industrije EU-a i ubrzanje ulaganja u europske integrirane infrastrukturne mreže koje su ključne za elektrifikaciju europskog gospodarstva", navodi se u izvješću.
Poziva se države članice da što prije podnesu konačne ažurirane nacionalne energetske i klimatske planove.
"Ocjena nacrta ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova objavljena u prosincu 2023. pokazuje da su države članice poduzele korak u pravom smjeru, ali to još nije dovoljno za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. te moraju uzeti u obzir preporuke Komisije za svoje konačne planove", upozoravaju iz Bruxellesa.
Ursula von der Leyen | Bloomberg
Također je vidljivo da se proizvođači iz EU-a suočavaju sa sve većom konkurencijom u području tehnologija s neto nultom stopom emisija na globalnim i domaćim tržištima te da je potrebna nadogradnja partnerstava s industrijom za ubrzanje razvoja tih tehnologija.
"Važnu ulogu imat će industrijski savezi kao što su Europski savez za baterije, Europski savez za čisti vodik, Savez za solarnu fotonaponsku industriju, Industrijski savez za obnovljiva i niskougljična goriva i Savez za male modularne reaktore. Dijalozima Komisije o čistoj tranziciji s industrijom i socijalnim partnerima poduprijet će se provedba europskog zelenog plana. Inovacijski fond, čiji se proračun do 2030. procjenjuje na oko 40 milijardi eura, također ima ključnu ulogu. Europska banka za vodik, koja se financira iz Inovacijskog fonda, provela je prvi uspješan krug dražbi EU-a u okviru kojih je dodijeljeno gotovo 720 milijuna eura za sedam projekata u području vodika iz obnovljivih izvora u Europi", kaže se u izvješću.
Trenutačno smo u razdoblju postupnog popuštanja subvencija za potrošače energije, no Europska komisija podsjeća da u slučaju krize cijena prirodnog plina, države članice mogu uvesti mjere za zaštitu potrošača i osiguravanje pristupa cjenovno pristupačnoj energiji i osnovnim socijalnim uslugama.
"To uključuje intervencije o određivanju cijena na maloprodajnoj razini kako bi se potrošače zaštitilo od pretjerano visokih cijena", poručuju iz Bruxellesa.
To se posebice čini bitnim u kontekstu energetskog siromaštva i podatka da je u 2023. 10,6 posto stanovništva EU-a izjavilo da nije moglo držati svoje domove dovoljno zagrijanima. U odnosu na 2022. godinu to je rast za 1,3 postotna boda, ponajviše zahvaljujući energetskoj krizi i inflaciji.
