Očekivanja poslovne zajednice u Njemačkoj ostala su na najnižem nivou od februara, što naglašava tmurno raspoloženje koje je ponovo zahvatilo najveću evropsku ekonomiju nakon što je početni oporavak početkom godine izblijedio. Očekivani indeks instituta Ifo pao je na 86,8 u avgustu sa revidiranih 87 u prethodnom mjesecu, što je nadmašilo procjene analitičara u anketi Blumberga, koje su iznosile 85,8. Barometar trenutnih uslova takođe je opao.
"Njemačka ekonomija sve više pada u krizu", rekao je u ponedeljak predsjednik instituta Ifo Clemens Fuest, u saopštenju. On je napomenuo da su se očekivanja pogoršala i u proizvodnji i u uslugama.
Govoreći kasnije za Bloomberg televiziju, rekao je da je ekonomija "zaglavljena u stagnaciji već neko vrijeme, i to postaje gore - to nam pokazuju podaci."
Optimizam da će se Njemačka oporaviti 2024. godine nakon dvije godine gotovo nultog rasta je izblijedio, jer se očekivani skok potrošnje nije ostvario, a industrijski sektor zemlje nastavlja da se bori.
Bruto domaći proizvod neočekivano je opao za 0,1 odsto u drugom kvartalu, dok je S&P-ov Globalni indeks menadžera nabavke ostao ispod nivoa 50 koji odvaja ekspanziju od kontrakcije, drugi mjesec zaredom u avgustu.
Sumorna atmosfera se odrazila u indeksu povjerenja investitora za ovaj mjesec, koji je objavio institut ZEW, a koji je pao na najniži nivo od januara. Bundesbanka je upozorila na nastavak slabosti u proizvodnji jer se industrijska preduzeća suočavaju sa teškim konkurentnim okruženjem.
"Potreban nam je rast povjerenja potrošača i investitora - a to zahtijeva promjenu politike," rekao je Fuest. "Potreban nam je snažniji podsticaj za investicije. To se najviše odnosi na strukturne reforme, ekspanzivniju fiskalnu politiku i labavu monetarnu politiku."
Pomoć po pitanju kamatnih stopa možda je na pomolu. Nakon što je prvi put snizila troškove zaduživanja u junu, Evropska centralna banka je nagovijestila da je još jedan potez vjerovatan u septembru.
Prema Fuestu, Njemačkoj bi možda više koristilo smanjenje kamatnih stopa nego ostatku evrozone, jer zaostaje za regionom.
"Ali odgovarajući pristup za evrozonu kao cjelinu možda je da budemo malo oprezniji," rekao je. "Vidimo snažne povećanja plata. Vidimo ih i u Njemačkoj. Problem je što njemački potrošači izgleda nemaju povjerenja da potroše taj novac."