"Fiat grande panda", koji krajem jula zvanično počinje da se proizvodi u Srbiji, znatno će doprinijeti privrednom rastu, ali neće imati isti efekat na srpsku industriju i ekonomsku aktivnost koji je imao "fiat 500 L" prije desetak godina. Ovaj električni automobil neće moći da se izvozi u Rusiju pod povlašćenim uslovima.
Takođe, neće moći da se prodaje Kini, jer bescarinski izvoz električnih automobila nije dio trgovinskog sporazuma s Kinom, a i ne bi bio konkurentan u toj dalekoistočnoj zemlji u kojoj se sličan kineski električni automobili prodaje po cijeni od 10.000 dolara.
Podsjećanja radi, "fiat 500 L", uprkos svim naporima i obećanjima, nije mogao da se izvozi na tržište Rusije bez carine, jer se više od 50 odsto dijelova tog automobila proizvodilo izvan Srbije i tretirao se kao inostrani proizvod. Takođe, iz sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske ekonomske unije (Rusija, Kazahstan, Bjelorusija, Jermenija i Kirgizija), Fiatov automobil je izostavljen jer nije mogao da zadovolji uslov da je 50 odsto proizvodnje dodate vrijednosti locirano u Srbiji.
Ivan Nikolić, direktor za naučnoistraživački razvoj u Ekonomskom institutu u Beogradu, smatra da će to vjerovatno biti slučaj i s električnom "fiat grande pandom". Jer najskuplja komponenta u proizvodnji električnog automobila jeste baterija koja se za sada neće proizvoditi u Srbiji. Ali ovaj automobil će se prodavati na domaćem i evropskom tržištu, odakle stiže najveći broj dijelova.
Kada je Stellantis nedavno pokazao kako će izgledati novi model automobila koji će se proizvoditi u Kragujevcu, Olivier Francois, izvršni direktor Fiata, najavio je da će "grande panda" biti prvo ponuđena u Evropi, na Bliskom istoku i u Africi i moći će da se kupi i kao električni i kao hibridni model.
Srbija će stimulisati kupovinu 'fiat grande pande'
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u ponedjeljak je ponovio da će novi električni automobil biti predstavljen 11. jula u Torinu, a proizvodnja će svečano biti otvorena krajem jula u Kragujevcu. On je najavio da će vozači u Srbiji, ako kupe električni automobil od 22.000 evra, od države dobiti na poklon 5.000 evra i dodatne stimulanse ako je u pitanju domaći automobil.
S tim što, kako je Bloomberg Adria pisala, u ovoj godini neće biti subvencionisana kupovina hibridnih automobila, ali ostaje da se vidi da li će to važiti i za Stellantisov automobil proizveden u Srbiji.
Prema njegovim riječima, država želi da stimuliše smanjenje zagađenja. Naveo je da u Hirošimi građani najviše voze "mazdu", u Nagoji samo "toyotu" pa je "red da i mi pokažemo poštovanje prema nečemu što se proizvodi u našoj zemlji".
Stellantis
Ivan Nikolić očekuje da će Stellantis najveću proizvodnju imati u prve dvije godine, ali je teško procijeniti koliki će to efekat imati na industrijsku proizvodnju, izvoz i rast BDP-a, jer se još ne zna koliko automobila će se proizvoditi i po kojoj cijeni će se prodavati.
Gotovo je izvjesno da pozitivan efekat kakav je imala proizvodnja "fiata 500 L" neće biti ponovljen, jer je sada naša ukupna industrijska proizvodnja neuporedivo veća.
Sagovornik Bloomberg Adrije podsjeća da je u prvoj godini proizvedeno 117.000 "fiata 500 L", a izvoz je te 2013. vrijedio oko 1,2 milijarde evra. To je ujedno bila godina najveće proizvodnje, koja je kasnije bila sve manja dok se nije iscrpila potražnja za tim modelom i proizvodnja obustavila 2022. godine.
"Prirast izvoza od 1,2 milijarde evra u 2013. godini je bio mnogo značajniji nego kada bismo sada zabilježili, recimo, prirast 1,5 milijardi evra od prodaje električne pande u svijetu. Efekat proizvodnje električnog automobila će biti manji zato što je u međuvremenu vrijednost industrije i vrijednost samog izvoza prerađivačke industrije uvećana 2,3 puta", objašnjava Nikolić.
Industrija je prošle godine izvezla robu u vrijednosti 23,4 milijarde evra. Ove godine se očekuje preko 25 ili 26 milijardi evra. Prema podacima RZS-a, u prva četiri mjeseca ove godine izvoz motornih vozila i dijelova je iznosio oko 9,7 milijardi evra, što je za 1,2 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.
"Jedno je kada stavite milijardu evra u odnosu na deset milijardi evra, koliko je prije deset godina iznosio izvoz prerađivačke industrije, drugo je kada stavite milijardu u odnosu na 25 milijardi evra."
Auto-dijelovi ublažili pad proizvodnje vozila
Nikolić ocjenjuje da auto-industrija bilježi stabilan, ali blag uspon koji je započet sredinom 2022, poslije dostizanja minimuma proizvodnje u toj oblasti zbog zaustavljanja proizvodnje "fiata 500 L".
U prva četiri mjeseca ove godine proizvodnja motornih vozila i dijelova bilježi rast od 9,9 odsto. Izvoz automobila je u 2023. iznosio 262 miliona evra, ali su zato komponentaši izvezli robu u vrijednosti 2,05 milijardi evra. Prije deset godina izvoz automobila je bio 1,2 milijarde evra, a komponentaša 440 miliona evra.
Dakle, proizvodnja komponenti i auto-dijelova je toliko osnažila da je praktično neutralizovala pad proizvodnje "fiata 500L".
S dolaskom Fiata prisutna je velika zainteresovanost i dolazak proizvođača rezervnih dijelova i komponenti i svega onoga što je servisiralo dio proizvodnje prethodnog modela, ali mnogo više globalnu auto-industriju, što je znatno ublažilo pad proizvodnje Fiata.
"Ključni benefit uprkos različitim procjenama i kalkulacijama ekonomista o isplativosti proizvodnje 'fiata 500 L', uz svu pomoć države u vidu različitih subvencija i podsticaja, prema mom mišljenju se može sagledati u široj slici. To je bio okidač za rast čitave jedne oblasti koja je podrazumijevala dolazak komponentaša. Osim toga, to je bila prva velika strana investicija i magnet za dolazak ostalih investitora", kaže Nikolić.
Proizvodnja motornih vozila i dijelova u prošloj godini je učestvovala sa pet procenata u prerađivačkoj industriji, odnosno 3,85 odsto u cijeloj industriji. To je jedna od najvećih oblasti u prerađivačkom sektoru. Nije uporediva s prehrambenom industrijom, ali u odnosu na ostale je s visokim ponderom, ističe naš sagovornik.
"Stellantisovo pokretanje proizvodnje se poklapa s dekonjunkturom u Evropi. Mi i dalje imamao dobar rezultat, ali ostale zemlje su u velikom problemu s aspekta industrijske proizvodnje. Ovo će dati novi podsticaj za rast BDP-a, ali vidjećemo koliki će taj uticaj biti", smatra Nikolić.
Pada prodaja EV u Evropi
Treba imati u vidu da prodaja električnih automobila u Evropi pada. Prema pisanju Bloomberga, proizvođači automobila u Evropi prodali su 2,6 odsto manje vozila u maju nego u istom periodu prošle godine, jer su kupci oklijevali zbog i dalje visokih cijena električnih modela.
Bloomberg
Visoke cijene postale su glavna prepreka rastu EV u Evropi nakon što su zemlje kao što su Nemačka i Švedska prekinule ili smanjile subvencije. Proizvođači za masovno tržište Volkswagen, Stellantis i Renault pripremaju jeftinije modele koji koštaju oko 25.000 evra, ali će početi da stižu tek sljedeće godine.
Bloomberg
Neki proizvođači automobila počeli su da prilagođavaju svoje ciljeve za EV, a Stellantis NV i Mercedes-Benz Group AG su obustavili rad na dvije fabrike baterija za EV u Njemačkoj i Italiji.
Kao što je Bloomberg Adria već objavila, "fiat grande panda" trebalo bi da košta oko 20.000 evra. Stellantis u Srbiji igra na sigurno. Odluka da se uvedu dvije varijante ovog automobila jeste u funkciji potražnje, profitabilnosti i zaštite od rizika. Hibridi su trenutno jeftiniji za proizvodnju, pa su i pristupačniji za potrošača (što je posebno bitno usljed tromih novih registracija automobila i Stellantisovih opadajućih isporučenih količina).
.webp){kind=icon}
