Šesnaest godina nakon što je Amazon.com lansirao Kindle, prvi popularan čitač elektronskih knjiga, tiskane knjige i magazini i dalje tvrdoglavo ostaju popularniji među čitateljima. Statistička agencija Europske unije Eurostat u utorak je objavila kako je u 2023. godini udio stanovnika koji su preko interneta kupili tiskane knjige, magazine ili novine ostao "znatno viši" od onih koji su kupovali elektroničke knjige, internetska izdanja magazina i novina.
Na razini cijelog EU-a prošle je godine 13,4 posto stanovnika preko interneta kupilo tiskane knjige. Radi se o blagom rastu u odnosu na 2022. kad ih je bilo 12,7 posto, ali još uvijek ispod udjela iz 2021. godine kad je iznosio 14,5 posto.
Buybook
Nasuprot tome, udio stanovnika koji su kupili digitalna izdanja knjiga, magazina ili novina bio je upola manji. Prošle godine iznosio je 7,2 posto, nešto više od 6,6 posto iz 2022. godine, ali jednako kao i 2021. godine.
Najviši udio stanovnika koji preko interneta kupuju tiskane knjige ima Nizozemska, i to 23,5 posto, a nakon nje slijede Luksemburg s 22,2 posto i Irska s 21,1 posto. Kad su u pitanju digitalna izdanja, tu donekle dominiraju nordijske države. Najviši udio stanovnika koji kupuju digitalna izdanja, među članicama Unije, nalazi se u Danskoj gdje ih je 22 posto. Danska je, uz Finsku, i jedina država gdje je više stanovnika koji kupuju digitalna nego tiskana izdanja.
Hrvatska se po kupnji tiskanih izdanja nalazi blizu dna liste, odnosno na njenom 22. mjestu, između Litve i Grčke. Po udjelu građana koji kupuju digitalne verzije stojimo nešto bolje i nalazimo se na 17. mjestu među članicama EU-a te smo u tome bolji čak i od Slovenije, Italije, Poljske i Portugala, no kaskamo za Mađarskom, Slovačkom i Češkom. Na samom dnu popisa nalazi se Cipar gdje najmanje građana preko interneta kupuje i tiskana i digitalna izdanja knjiga i časopisa.
.webp){kind=icon}
