Ko vlada podcast scenom u BiH

Podcast scena u Bosni i Hercegovini (BiH) doživljava značajan rast posljednjih godina, s posebnim naglaskom na angažman mladih u kreiranju i distribuciji sadržaja putem ovog formata. Iako je teško precizno odrediti ko je začetnik podcast scene u BiH, evidentno je da su različite inicijative i pojedinci doprinijeli njenom razvoju. Domaća podcast scena svoj procvat doživljava u doba pandemije koronavirusa. U poređenju s regijom, BiH još uvijek zaostaje u pogledu popularnosti i razvijenosti podcasta, ali kontinuirani napori i rastući interes obećavaju svjetliju budućnost za ovu scenu. Iako podcasti u BiH postaju sve popularniji, od njih se još uvijek ne može živjeti. Većina autora ih vidi kao kreativan bijeg od svakodnevnih poslovnih obaveza, ali i kao način da ostanu povezani sa svojom strukom. 

Kada je riječ o tematici koju pokrivaju, teme su dosta široke, od podcasta koji se fokusiraju na svakodnevne društveno-političke teme, do tema iz svijeta filma, muzike i umjetnosti, nauke, ljudskih prava i diskriminacije, tu su još i podcasti koji se bave isključivo pitanjima mladih, ali i žena. 

Mia Bojičić urednica i voditeljica popularnog podcasta "Sredinom", koji donosi priče o ljepšoj strani života u Hercegovini, za Bloomberg Adriju je kazala da je podcast scena dobila na svom značaju i razvoju nakon koronavirusa. Odmah nakon toga, bar kada je riječ o lokalnom tržištu, svako malo su ''iskakali novi podcasti''. Razlog je jednostavan, sve je postalo online, život je postao online, pa se onda i ta forma prilagodila zajednici. Manje resursa, manje troškova, mogućnost velikog dosega publike putem interneta, glavne su prednosti koje su učinile podcast popularnom formom. 

"Podcasti su dobili na popularnosti kad je došlo do zasićenja sadržaja na televiziji, u televizijskim emisijama i u momentu kad su inače masovni mediji počeli gubiti na značaju. Novi mediji, koji su nastali kao posljedica interneta, a samim tim jedna od ''posljedica'' je i podcast, postali su popularni jer su forme prilagođene gledanju i slušanju na mobilnim uređajima ili kompjuterima. Dok radite neki posao u kancelariji, vi možete slušati podcast npr. na YouTubeu. Dok se vozite u autu, na mobilnom telefonu pustite podcast i slušate", govori Bojičić. 

Podcasti su budućnost

Prema njenom mišljenu, pred podcastima je svijetla budućnost - TV kao tradicionalni format u budućnosti će u potpunosti potisnuti novi mediji, upravo će kvalitetni podcasti biti odlična zamjena za nekadašnje TV intervjue, zanimljive goste i sl. Također, smatra da će većina podcasta ići u marketinškom smjeru i da će tako biti unovčeni. Dakle, kroz plaćeno partnerstvo s kompanijama, brendovima, ličnostima... 

Naglašava da podcasti nikako nisu lokalni i da ih tako ne treba posmatrati jer ih to ograničava. Jasno je da je lokalno tržište specifično samo po sebi, jer ga upravo određuje riječ ''lokalno'', ono vas ograničava ne samo geografski, već i društveno, jer određuje osobe koje će gostovati u podcastu. Lokalna tržišta su premala da bi oni koji ih vode dobili neki boom u tom podcasting lokalnom svijetu. Kaže da ako je već dostupan online, na internetu je - znači da je vidljiv puno široj publici od lokalne.

Screenshot podcast Sredinom

 

"No, ako se vodite time da goste i teme prilagodite nečemu što je lokalno, prvo moram istaći da ste u startu ograničeni brojem adekvatnih gostiju, a samim tim i kvalitetom. Nemoguće je napraviti kontinuitet u snimanju podcasta s lokalnim gostima. Prosto, nakon određenog broja epizoda vaši gosti nisu više samo za lokalno tržište", govori Bojičić. 

Podcast koji trenutno radi Bojičić u potpunosti je plaćen, što je slučaj i kod većine drugih. 

"Dakle, imate klijente, velike kompanije ili brendove, koji ugovorom odrede šta žele od vas u podcastu i na koji način da se promovira njihov rad. U skladu s tim, u studio vam dolaze gosti i pričaju priču koja više ili manje direktno promovira rad klijenta, uslugu, proizvod i sl. Detalji distribucije i daljnje promocije podcasta se uvijek unaprijed dogovore s klijentom i to je prilično jasan sistem zarade. Ponuda, cijena, isporučen podcast, plaćanje, zarada", pojašnjava. 

Što se tiče same monetizacije od oglasa ili broja pregleda, ta zarada na lokalnom tržištu je vrlo mala. Prema mišljenju Bojičić, to moraju biti milionski pregledi da biste imali neku zaradu i opet nedovoljnu za pokrivanje nekih značajnijih troškova. "Lokalno tržište nikad ne može generirati ogromne preglede, ili vrlo teško u nekim ekstremnim slučajevima, a čiji sadržaj je diskutabilan", kaže. 

Neki od najpoznatiji podcastera u BiH su Elvir Laković Laka, Zlatan Jahić, Brankica Raković, Aleksandar Trifunović – podcast Buka, Jelena Kalinić nagrađivana naučna novinarka i naučni komunikator koja je osnivačica podcasta Nauka govori, u posljednje vrijeme izdvaja se i Mersiha Mehić, ali i glumica Aida Bukva.

 

 

Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Kolektiv d.o.o. - MojPosao.ba i osnivačica i voditeljica podcasta "Životna škola", u razgovoru za Bloomberg Adriju kazala je da je pokretanjem podcasta htjela otvoriti iskrene i duboke razgovore s inspirativnim ljudima koji su kroz život i posao stekli neprocjenjiva iskustva. 

Podcast Životna škola istražuje sirovu i nefiltriranu priču o poduzetništvu, poslovnom uspjehu i ličnom razvoju, prikazujući izazove, trijumfe i padove inspirativnih pojedinaca. Istražuje teme poput liderstva, inovacije, odnosa s klijentima i kolegama te drugu stranu medalje uspjeha. 

Kaže da svako od nas prolazi kroz izazove, uspone i padove, ali rijetko imamo priliku čuti sirovu i nefiltriranu priču onih koji su prošli tim putem i naučili vrijedne lekcije. 

"Cilj podcasta je bio pružiti slušateljima autentične uvide iz prve ruke - bilo da su to uspješni poduzetnici, lideri, inovatori ili ljudi koji su prevazišli velike prepreke i transformirali svoje živote. Fokusiramo se na realne priče, bez uljepšavanja, jer smatramo da je upravo u tim sirovim iskustvima najveća vrijednost za one koji žele učiti i rasti", rekla je Mehić.

Voditelji podcasta kažu da žele stvoriti prostor za otvorene razgovore koji inspiriraju, provociraju razmišljanje i nude konkretne pouke. 

Screenshot podcast Životna škola

 

Mehić naglašava da i platforme na kojima se objavljuju podcasti igraju veliku ulogu. 

"Publika i kredibilitet koji nose određene medijske platforme omogućavaju nam da dosegnemo ljude željne kvalitetnog sadržaja i relevantnih tema, čime podcasti kao što je Životna škola postaju dostupni svima koji žele učiti iz iskustava drugih", kaže Mehić. 

Mediji kao temelj za podcaste

Mnogi medij u BiH su danas platforme za podcast scenu. Neki od njih su portal Buka, Bljesak, N1, Akta.ba, Žurnal, Hercegovinainfo, Face TV i mnogi drugi.

Elvir Laković, popularni bh. pjevač, ima zanimljiv podcast pod nazivom "Opet Laka", jer je u njemu upravo on gost, a voditelji su oni koji se mijenjaju. Njegov podcast se nalazi pod medijskom platformom Oslobođenje.

Brankica Raković - urednica prvog online magazina u BiH Lola magazin i dobitnica nagrade za društveno najodgovorniju influensericu u BiH, vodi podcast "Oslobođena" na istoj medijskoj platformi kao i Laka. Podcast Oslobođena nije priča o ženama i feminizmu, već o jednakosti i ljudskim pravima.

Na istoj platformi u posljednje vrijeme pažnju plijeni i Amir Vuk Zec, jedan od najboljih arhitekata našeg vremena, gdje kroz podcast "O prostoru sa zecom i vukom" objašnjava svoju najnoviju ulogu voditelja za koju kaže da je obaveza sasvim druge prirode.

Među ljubiteljima kulture i umjetnosti popularan je podcast "Artikulacija" koji istražuje svijet umjetnosti i kulture, svojevrsna platforma koji pruža mogućnost afirmacije mladim i talentovanim ljudima. Osnivač je Podcast Studio Banjaluka.

Jedan od zanimljivijih podcasta su i "Lijepe Priče", koji je nastao kao odgovor na sve ono negativno što nas okružuje. Na podcastu ugošćavaju ljude iz različitih sfera života sa zadatkom da zabilježimo i podijelimo njihove priče, nastojeći da iz svake priče izvuku samo ono dobro i lijepo. Emisije vode i uređuju uposlenici istoimene marketinške agencije. Dio uposlenih su i osobe s invaliditetom, jer je cilj kompanije njihovo zapošljavanje, edukacija i uključivanje u društvene tokove.

"Ona druga strana" je podcast koji vodi Adnan Baručić, a poznat je po intervjuima s različitim gostima iz svijeta kulture, umjetnosti i društva.

Jasno je da će podcast scena u BiH tek doživjeti svoj pravi i puni procvat. Sve ukazuje na to da će zamijeniti mnoge sadržaje koji su do sada pratili ovakav način izražavanja. Primjetno je da svaki veći medij u svoje svakodnevne aktivnosti uključuje upravo medijske podcaste koji sve više zaokupljaju pažnju korisnika s obzirom na to da su tematski i skraćuju nam vrijeme traženja informacija i saznanja, jer nam daju upravo ono što tražimo i želimo. 

 

*Tekst je dopunjen u dijelu najpoznatijih podcastera u BiH, dodat je podatak o podcastu Artikulacija, kao i u grafikonu.

* Napominjemo da podaci iz teksta ne oslikavaju cijelu sliku podcast scene u BiH - ovo je djelimični presjek scene.