Aktivnost privatnog sektora u evrozoni je napredovala do najvišeg nivoa u skoro godinu dana, podstaknuta rastom uslužnog sektora i oporavkom Njemačke.
Podaci od utorka pokazuju da je Indeks menadžera nabavke kompanije S&P Global porastao na 51,4 u aprilu, dakle, jači je od 50,7, koliko su predviđali ekonomisti i iznad je nivoa od 50, koji ukazuje na ekspanziju dva mjeseca zaredom.
Njemačka se našla iznad te ključne ocjene prvi put od juna 2023, prkoseći tako očekivanjima analitičara.
"Pozitivne brojke sugerišu da će evrozona, vjerovatno, rasti za 0,3 odsto u drugom kvartalu, što odgovara stopi rasta u periodu od januara do marta", rekao je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomista u Hamburg Commercial Banku.
To je optimističnije predviđanje od Bloombergovog konsenzusa, koji prognozira rast od svega 0,1 odsto na početku godine, a podaci treba da budu objavljeni 30. aprila.
Aktivnost njemačkog privatnog sektora porasla je prvi put u posljednjih 10 mjeseci, zahvaljujući uslugama. Proizvodnja je nastavila da se smanjuje, mada sporijim tempom nego prethodnog mjeseca.
"Čini se da je recesija bila pretežno koncentrisana unutar proizvodnog sektora, dok je šira ekonomija, možda, 'za dlaku' zaobišla takav pad", rekao je de la Rubia, navodeći da uslužni sektor može poslužiti kao katalizator ukupne ekonomije.
Nakon ekonomske kontrakcije u posljednjem kvartalu 2023, dugo se očekivalo da će Njemačka na zimu imati plitku recesiju. Međutim, iz Bundesbanka je prošle nedjelje saopšteno da je proizvodnja vjerovatno blago rasla u prva tri mjeseca 2024. zbog porasta industrijske proizvodnje, izvoza i građevinarstva - što znači da bi Njemačka mogla izbjeći takav scenario.
De la Rubia se saglasio s tim, rekavši da "Nowcast" model (procjena rasta BDP-a na osnovu nedavno objavljenih indikatora) ukazuje na ekonomski rast od 0,1 odsto u prvom kvartalu, a zatim 0,2 odsto u drugom.
Njemačke obveznice su išle preko krive prinosa, a tržišta novca su smanjila opklade na obim smanjenja kamatnih stopa, nakon što su objavljeni podaci za najveću evropsku ekonomiju. Ročnost od dvije godine, koja je osjetljiva na promjene u monetarnoj politici, porasla je za čak tri bazna poena na 2,99 odsto.
Ukupni učinak je bio bolji i u Francuskoj, gdje je aktivnost uglavnom ostala stabilna nakon 10-mjesečnih kontrakcija. Taj razvoj je, takođe, bio podstaknut uslugama, gdje je rastuća potražnja rezultirala prvom ekspanzijom u skoro godinu dana.
Nove porudžbine u fabrikama su pale najbržim tempom od januara, a kako je rekao Norman Liebke, ekonomista u Hamburg Commercial Banku, uslužni sektor ostaje "motor" francuske privrede.
"Francuska proizvodnja ostaje prigušena, ali očekujemo da će uskoro pratiti put uslužnog sektora. Sve u svemu, proizvodni sektor za sada odgađa oporavak ukupne privrede", dodao je.
Zaključak je i da su bolji zamah u obje zemlje pratili snažniji pritisci na cijene, što potencijalno zabrinjava zvaničnike Evropske centralne banke (ECB) koji se spremaju za prvo smanjenje kamatnih stopa u junu. Razvoj je, takođe, bio usredsređen na sektor usluga, gdje rastuće plate igraju značajniju ulogu.
Ipak, dok su njemačke i francuske uslužne firme dodavale broj radnih mjesta bržim tempom, fabrike su ih ukidale. Ali sveukupno, dvije najveće ekonomije evrozone nisu mogle da drže korak s ostatkom regiona koji se, čini se, bolje oporavlja nakon energetske krize i covida.
Poskupljenje električne energije - izazvano ratom u Ukrajini - takođe je podstaklo inflaciju, iako je rast potrošačkih cijena od tada značajno usporen. Doduše, podaci Indeksa menadžera nabavke pokazuju da su se pritisci na cijene "blago pojačali" ovog mjeseca. Kako je rečeno, na testu je spremnost ECB da smanji kamatne stope u junu.
"Ubrzana povećanja ulaznih troškova izazvana ne samo višim cijenama nafte, već i, što je još važnije, višim platama, razlog su za promatranje. Istovremeno, kompanije iz uslužnog sektora podigle su cijene bržim tempom nego u martu, što je podstaklo očekivanja da će inflacija u domenu usluga i dalje trajati", naveo je de la Rubia.
Ipak, on ne očekuje da će to poremetiti najavljeno ublažavanje monetarne politike na sljedećem sastanku ECB.