Članice Evropske unije će raspravljati o kriznoj regulativi o obaveznom smanjenju potrošnje gasa od 15 posto ako Rusija odluči da dodatno smanji isporuke gasa do EU tokom zime.
Ministri energetike zemalja članica će se sastati kasnije danas da raspravljaju o predlogu Evropske komisije. Iako se može očekivati da će članice doći do dogovora na političkom nivou, prisutni su strahovi po pitanju njengove efektivnosti. Mnoge članice se plaše da dogovor učine pravno obavezujućim uslijed straha od posljedica po lokalne kompanije i potrošače.
Odluka kompanije Gazprom PJSC da smanji isporuke gasa kroz Severni tok na oko 20 posto od srijede je dodatno pojačala pritisak na EU. Ruski gigant je odluku obrazložio izjavom da još jedna turbina mora da ide na remont, te će stoga biti van funkcije. Ministarstvo energetike Njemačke je reklo da ne postoji "tehnički razlog" za smanjenje isporuka.
Češka, koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, predložila je tri izmjene predloga. Države s juga i istoka Evrope žele da regulativa omogući dozu fleksibilnosti u primjeni, dok je za izglasavanje prijedloga neophodno obezbjediti kvalifikovanu većinu glasova.
Predložene izmjene uključuju i podizanje broja članica koje mogu da zatraže smanjenje potrošnje sa tri na pet, navodi se u prijedlogu u koji je Bloomberg imao uvid. Komisija takođe može da predloži obavezna smanjenja ako postoji rizik od nestašice. Za oba scenarija su neophodni glasovi većine članica.
Neprihvatljivo je "primoravati članice da prihvate obavezna smanjenja bez znanja o tome kako će predstojeća zima izgledati i bez garancija da će njihovi interesi biti zaštićeni," rekla je Anna Moskwa, Ministarka za klimatska pitanja Poljske. "Poljska je spremna za zimu" i ne želi da uvodi obavezna smanjenja za domaćinstva ili privredu, rekla je Moskwa.
Druge predložene izmene uključuju i uzimanje u obzir nivoa popunjenosti gasnih skladišta država, kao i objektivnu mogućnost da se u državama isključe isporuke pojedinim privrednim granama. Pravna regulativa će takođe biti usvajana na period od 12 meseci, a ne na dve godine, kako je prvobitno bilo planirano. Članice takođe mogu da zatraže smanjenja manjeg obima pod određenim uslovima.
Krizne mjere će dodatno zakomplikovati pokušaje EU da usvoji zajednički stav koji bi sprečio nestašice energenata uslijed pokušaja članica da budu izuzete jer mogu imaju dovoljno prirodnog gasa za sopstvene potrebe. Nekoliko zemalja, poput Italije, Mađarske, Poljske, Potrugala i Španije, imale su prigovore na željena smanjenja.
Grčka, koja je protiv plana Evropske komisije, vjerovatno će predložiti panevropski mehanizam kojim bi članicama koje smanje potrošnju gasa u privredi bila obezbeđena nadoknada, rekao je za Bloomberg izvor upoznat sa prijedlogom.
Cijene gasa su nakon odluke Gazproma da smanji isporuke skočile za 10 posto. Rusija je tokom prethodnih mjeseci isporučivala EU manje gasa, što je viđeno kao odgovor na podršku članica Ukrajini. Iz Kremlja su odbacili optužbe da Rusija isporuke gasa koristi kao oružje.
Odluka Rusije da prekine sa isporukama gasa bi mogla da dovede do smanjenja bruto domaćeg proizvoda EU za 1,5 posto u slučaju da zima bude hladna, navode iz Evropske komisije. U slučaju umerene zime, privredni rast bi mogao biti smanjen za između 0,6 posto i 1 posto.