Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BHK CIGRE) je organizirao u Sarajevu okrugli sto o temi "Tranzicija energetskog sektora u BiH" koji je okupio predstavnike triju elektroprivreda u BiH i brojne stručnjake iz oblasti energetike. Njihov predsjednik Edhem Bičakčić izjavio je danas da energetski sistemi širom svijeta prolaze duboke promjene, te da proces energetske tranzicije predstavlja izazov, ali i šansu.
Prelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije događa se kroz energetsku tranziciju, a najvažnija velika promjena koju prolaze energetski sistemi je dekarbonizacija. To je postepena promjena strukture proizvodnih kapaciteta električne energije, koja se odigrava uz povećavanje udjela iz obnovljivih izvora, prije svega iz sunca i vjetra. Bosna i Hercegovina, naglašavaju iz BHK CIGRE, mora pratiti te nove svjetske trendove.
"Energetska tranzicija je top tema i za parišku CIGRE, našu matičnu kuću, tako da će učesnici 49. savjetovanja u Parizu u augustu diskutovati i o tome. To je prije svega odgovorna politika dekarbonizacije kao reakcija na klimatske promjene i pokušaji da se stvari, koliko je moguće, drže pod nekom kontrolom", izjavio je Bičakčić.
Proces podrazumjeva i aktivniju upotrebu obnovljivih izvora energije što je, kako je dodao Bičakčić, za BiH posebno interesantno jer smo na samom početku kada je riječ o korištenju energije sunca i vjetra, a potencijali su mnogo veći. Tu su i pametne mreže, upravljanje tim sistemom i posebno odgovori na današnje izazove u okolnostima kada su cijene struje otišle visoko.
Bičakčić je naglasio da je to istovremeno šansa i izazov. Oni koji to budu prepoznali kao šansu, naglasio je, mogu ubrzano obezbijediti razvoj u svojoj sredini, a fizibilnost takvih projekta nije upitna.
"Što se tiče Federacije BiH ključno pitanje je da Vlada FBiH odgovorno donese odluku šta će biti sa blokom 7 TE Tuzla, s obzirom da Parlament odlučuje na osnovu prijedloga Vlade. Postepeno gašenje, izlazak iz pogona starih blokova treba odgoditi u periodu do 2035. godine, a istovremeno široko otvoriti vrata za izgradnju novih obnovljivih izvora, hidroelektrana, solarnih i vjetroelektrana", naveo je Bičakčić dodajući da postoji veliki interes investitora kada je riječ o OIE.
Admir Softić, pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, govorio je o regulatornom okviru, odnosno međunarodnim obavezama BiH kada je riječ o energetskom sektoru.
"Zajedno s nadležnim entitetskim ministarstvima i Vladom Brčko Distrikta provodimo ukupnu reformu tranzicije energetskog sektora. BiH je potpisnica više međunarodnih sporazuma, a najvažniji je ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice, zatim Pariški sporazum, te Sofijska deklaracija kojom smo se opredjelili za dekarbonizaciju do 2050. godine", naveo je Softić.
BiH, kako je dodao, trenutno radi na izradi desetogodišnjeg integrisanog energetsko-klimatskog plana i on će definisati sve ciljeve na putu energetske tranzicije.
.webp){kind=icon}
