Turska je na putu da ponovo postane atraktivna stranim ulagačima. Nakon godina političkog uplitanja u monetarnu politiku, kolapsa vrijednosti turske lire u proteklih pet godina i rasta inflacije, postoje obećavajući znakovi da su ortodoksne finansijske politike ponovo na snazi. Centralna banka je dovoljno samouvjerena da poželi dobrodošlicu nazad stranim ulagačima u obveznice u lirama i signalizira kraj ciklusa monetarnog pooštravanja koji je doživio osam uzastopnih povećanjareferentne kamatne stope.
Usporavanje (Malo) | Lira još uvijek slabi, ali ne tako vrtoglavom brzinom kao posljednjih godina/Bloomberg
Od tijesnog reizbora predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u maju prošle godine, došlo je do promjene u ekonomskom upravljanju, udaljavajući se od njegovog nekonvencionalnog stava da više kamatne stope uzrokuju višu inflaciju. Temeljno za ovaj novi pristup bilo je imenovanje ministra finansija i privrede Mehmeta Simseka u junu po drugi put. Bivšeg bankara s Wall Streeta, Erdogan je otpustio 2018. nakon devet godina na toj poziciji, te njegov povratak predstavlja veliki pozitivni signal za stabilnost tržišta.
Ostavka guvernerke Centralne banke Hafize Gaye Erkan u petak, imenovane istog mjeseca kad i Simsek s blistavim životopisom, mogla je uzdrmati tu stabilnost da nije bilo adekvatne zamjene, zamjenika guvernerke Fatiha Karahana. Bio je član odbora centralne banke za određivanje stopa od jula, a prethodno je radio u New York Federal Reserve i kao glavni ekonomist u Amazon.com Inc., te je radio i na nastavničkim pozicijama na Univerzitetu Columbia i Univerzitetu New York. U saopćenju je tursko ministarstvo finansija reklo da Erdogan "ima puno povjerenje u naš tim za ekonomiju i naš program".
"Iako iznenadne promjene vodstva donose nelagodu ulagačima, novog guvernera CBRT-a vidimo kao pozitivnog za dezinflaciju i liru", napisao je analitičar JPMorgan Chase & Co. Fatih Akcelik u bilješci klijentima. "Očekujemo visoke stope duži period uz strože makroprudencijalne mjere".
Smanjenje rizika/Bloomberg
Simsek je u srijedu Istanbulskoj industrijskoj komori naglasio da je monetarna politika usmjerena na učvršćivanje buduće inflacije i da je lira "prilično konkurentna". Novi pristup počinje djelovati; strani posjedi turskih državnih obveznica udvostručili su se u decembru s najnižeg nivoa svih vremena od samo jedne milijarde dolara. Turski vlasnički udjeli inozemnih ulagača također su pali, na manje od 10 posto tržišta.
Turska centralna banka je agresivno krenula u kontrolu inflacije/Bloomberg
Turska centralna banka podigla je referentnu jednosedmičnu kamatnu stopu otkupa na nevjerovatnih 45 posto s 8,5 posto u junu. To čini trošak osiguranja izloženosti lire iznimno visokim; iskorištavanje tako visokih kamatnih stopa kompenzira se izgledima za značajne gubitke kursa. Relativni obim te trgovine sada bi se mogao okrenuti u korist stranih ulagača, prema ekonomistici Bloomberg Economics Turkey Selvi Bahar Baziki. Kada Federalne rezerve počnu snižavati kamatne stope u SAD-u, potičući slabiji dolar, to će pružiti plodno tlo za tržišta u razvoju koja bi mogla dovesti do velikih dobitaka i na tržištu valuta i na domaćim tržištima vrijednosnih papira.
Banke uključujući Deutsche Bank AG, BNP Paribas SA i JPMorgan također predviđaju preokret na tržištu lirskih obveznica ove godine. Ekonomisti iz Goldman Sachs Group Inc. predviđaju da bi kamatne stope mogle pasti za 20 postotnih bodova do kraja godine, što se odražava u izrazito obrnutoj krivulji prinosa s 10-godišnjim prinosima ispod 25 posto.
Fokus centralne banke prebacuje se na smanjenje likvidnosti lire i podupiranje valute, s obzirom na to da se ekonomija i dalje suočava s velikim problemima. Turski tekući račun ponovo je pao u deficit krajem 2023., što je dugogodišnji problem koji je donekle poboljšan oporavkom turizma. Vladin budžetski deficit naglo je narastao nakon troškova dva užasna potresa. Devizne rezerve centralne banke možda su se povećale za 100 milijardi dolara u posljednjih nekoliko mjeseci, ali to je gotovo sigurno s negativne baze.
Brzo usporavanje | Očekuje se da će stopa inflacije u Turskoj značajno pasti u nadolazećim kvartalima, pokazuje Bloombergovo istraživanje među ekonomistima/Bloomberg
Turska ima najdublje negativne stvarne kamatne stope među zemljama u razvoju, uzimajući u obzir stopu inflacije od 65 posto. Mjere temeljnih cijena rastu za više od 70 posto, a ukupna inflacija porast će iznad toga prije nego što postane niža. Bruto domaći proizvod porastao je brzinom od gotovo šest posto u trećem kvartalu, u odnosu na četiri posto ranije tokom godine, ali to je još uvijek previše mlako da bi izvuče zemlju iz defcita. Analitičari JPMorgana očekuju da će lira oslabiti na 36 u odnosu na dolar do kraja godine sa trenutnih oko 30,5, iako terminski kursevi sugeriraju da bi mogla biti bliža 40.
Regionalni izbori 31. marta održavaju političke rizike, a dodatni fiskalni poticaji uoči izbora mogli bi pogoršati strašne izglede za inflaciju. Ali geopolitička atmosfera se popravlja nakon što je Erdogan pristao na pridruživanje Švedske u NATO savez. Nakon toga, SAD je dao zeleno svjetlo za prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj.
Turska je među 20 najvećih svjetskih ekonomija s godišnjim BDP- om većim od jednog biliona dolara. Nalazi se na spoju Evrope i Azije, s velikom srednjom klasom koja teži napretku. Po pravima, trebala bi biti na radaru globalnih portfeljnih menadžera, ali čekanje da se svi oblaci raziđu može dovesti do toga da će najlakše dostupno voće pokupi.
.webp){kind=icon}
