Evropska centralna banka (ECB) je cijene zaduživanja na svom januarskom sastanku ostavila nepromijenjenim, što je očekivala većina ekonomista i analitičara.
Nakon odluke ECB-a, kamatna stopa na depozite ostat će četiri posto, na glavne operacije refinansiranja 4,5 posto, a na marginalne kreditne olakšice 4,75 posto. Ovakve kamatne stope su na snazi od septembra i najviše su od osnivanja eurozone.
Glavno pitanje za analitičare i nije bilo šta će ECB odlučiti, već da li će zvaničnici iznijeti neke naznake o tome kada bi smanjenja kamata mogla da počnu.
''Iako je ECB u svojoj odluci minimalno promijenila fraze, s fraze povišene inflacije na inflaciju u padu, cijeli sukut današnje odluke je da nema ranijeg početka spuštanja kamatnih stopa'', kaže Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
Dodaje da se i dalje očekuje da ECB počne popuštati restriktivne monetarne politike sredinom ove godine.
Naglašava da prvi put nakon početka 2022. godine banke u eurozoni očekuju lagani rast potražnje za kreditima u prvom kvartalu 2024. godine, što, ako se ostvari, ne bi baš išlo u prilog ECB-u.
''Očekuje i daljnje zaoštravanje kreditnih uvjeta, što znači da će se riskantniji dužnici sve teže zaduživati kod banaka, što bi moglo stvoriti probleme kod zaduženijih kompanija i kućanstava'', ističe Blažeković.
Višak likvidnosti
Pojašnjava da sveukupno gledajući, restriktivna monetarna politika djeluje, ali još uvijek u sistemu prevladava vrlo visok višak likvidnosti, iako je za 25 posto manja u odnosu na vrhunac u posljednjim godinama. ECB bi trebala smanjiti taj višak likvidnosti na pretpandemijske nivoe, odnosno prepoloviti ga u odnosu na trenutne nivoe, a za to će trebati barem nekoliko godina.
''Prije dva mjeseca tržišta su očekivala da bi ECB mogla iznenaditi i početi rezati kamatne stope već u rano proljeće ove godine, što je, na zadovoljstvo investitora, spustilo prinose na obveznice'', kaže Blažeković.
Naprimjer, pojašnjava, od prošlogodišnjeg vrhunca, prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu spustio se za 60 baznih bodova na 2,3 posto. Početkom godine došlo je do dodatnih geopolitičkih sukoba, ali i rekordne ponude izdanja novih obveznica, što je opet poguralo prinose prema gore.
''Naime, države su pohrlile u zaduživanje što ranije s obzirom na to da smo posljednjih godina vidjeli da niko ne zna što nas još sve čeka. Drugim riječima, da nije bilo tih elemenata, prinosi bi sada bili još niži'', dodaje.
Naglašava da bi se rast cijena kontejnerskog prijevoza za više od 300 posto mogao preliti na evropske cijene, doduše ograničeno, ali ako ECB procijeni da se inflacijska očekivanja nisu skroz usidrila, tada bi moglo doći do kasnijeg početka rezanja kamatnih stopa.
''Tržišta vide šansu od 80 posto za prvo rezanje stopa u travnju. No, pojedini bitni podaci tek izlaze krajem tog mjeseca, poput stanja gospodarstva eurozone, ali i vrlo mogućeg daljnjeg nastavka rasta plaća, posebice u javnim sektorima. Mi očekujemo da će do početka smanjivanja kamatne stope doći u šestom mjesecu ove godine, najvjerovatnije za 25 baznih bodova'', zaključuje Blažeković.
.webp){kind=icon}
