Bez obzira na to koliko dužnosnici Europske središnje banke (ECB) odbacuju izglede za početak povećanja kamatnih stopa s pomakom od pola boda ovaj tjedan, još uvijek postoji razlog za to.
Rastuća inflacija, pad eura ispod pariteta s dolarom i dojam da kreatori politike stoje iza krivulje samo su neki od razloga za veliki porast u četvrtak.
Među argumentima protiv su predanost ECB-a povećanju za četvrtinu boda, prihvaćanje toga od strane tržišta, nesigurni izgledi rasta i talijanska politička previranja.
"Istina je da su priopćili nešto drugo", rekao je Martin Weder, ekonomist u Zuercher Kantonalbank u Zürichu, koji kaže da ga je nada uvjerila da napravi jednu od rijetkih prognoza za pola boda. "Znakovi jasno upućuju na normalizaciju kamatnih stopa - a ECB nije ni započela."
Kamatna stopa ECB-a dosegnut će vrhunac u ožujku 2023. ukoliko povećanja budu na svakom sastanku. (Bloomberg)
Vaganje prijetnje dužničkih previranja uz opasnost od gubitka kontrole nad inflacijom u vrijeme agresivnog globalnog stezanja može biti jedna od najzahtjevnijih prosudbi ECB-a posljednjih godina.
Samo dio manjine kreatora politike javno se zalagao za pomak od pola boda, a većina kaže da je manje povećanje ispravno za početak. Predsjednica Christine Lagarde opisala je četvrtinu boda kao "namjeru" upozoravajući da odluka nije donesena.
Njezin belgijski kolega Pierre Wunsch, koji podržava veće stope, nazvao je to "gotovom stvari", a i drugi su to privatno nagovijestili. Gotovo svi ekonomisti predviđaju takav ishod, kao i investitori.
Inflacija
Lagarde inzistira na tome da ECB "ovisi o podacima", a podaci stalno rastu. Inflacija je rekordnih 8,6 posto i raste.
Nove prognoze Europske komisije pokazuju da će iduće godine prosjek biti dvostruko veći od cilja od 2 posto. Projekcije ECB-a pokazuju da će inflacija u konačnici biti iznad tog cilja, a dužnosnici su već signalizirali potrebu za povećanjem svojih izgleda.
U međuvremenu usporavanje gospodarskog rasta možda neće obuzdati pritiske na cijene. Sadašnje veće povećanje uklonilo bi neke poticaje i omogućilo stanku ako tada nastupi recesija.
ECB predviđa inflaciju malo iznad ciljanih 2% u 2024. jer se rast usporava. (Bloomberg)
"ECB je priznala da je konstanto bila iznenađena inflacijom", rekao je Michael Schubert, ekonomist u Commerzbank AG u Frankfurtu. "Ako tvrde da moraju učiniti više u slučaju povećanja rizika, onda bi se to također trebalo odnositi na sastanak u srpnju."
Protiv takvog obrazloženja, pristaše pomaka od četvrtine boda mogu navesti pad u očekivanjima cijena na financijskim tržištima, te da je inflacija u eurozoni uglavnom potaknuta ponudom. Oni također mogu odbaciti neznatno prekoračenje prognoze kao marginu pogreške i mogu upozoriti da veliki pomak stope rizikuje ubrzanje gospodarskog pada.
Vjerodostojnost
Većina ekonomista kaže da ECB kasni, dok sindikati u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, traže povišice od 8 posto i više, zahtjevi koji sugeriraju slabu vjeru u odgovor politike.
Snažan potez sada bi mogao pomoći kreatorima politike da uvjere financijska tržišta, potrošače i tvrtke u njihovu predanost borbi protiv inflacije.
Dužnosnici ECB-a su zapravo obećali povećanje kamatne stope za četvrtinu boda i brinu se da bi nepoštivanje toga moglo naštetiti njihovoj sposobnosti da se vjerodostojno obvežu prema investitorima u budućnosti.
Globalno zatezanje
Do kraja sljedećeg tjedna, američka središnja banka mogla bi podići stope za ukupno 250 baznih bodova. Suzdržanost ECB-a potaknula je ulagače da prodaju euro, gurnuvši ga na najnižu razinu u dva desetljeća u odnosu na dolar.
Više od 80 središnjih banaka povećalo je stope ove godine. (Bloomberg)
Pomak od pola boda sada bi mogao postaviti donju granicu valute i zaustaviti njezino slabljenje od daljnjeg poticanja inflacije.
Međutim, dužnosnici ECB-a pokazali su samo odmjerenu zabrinutost zbog tog poteza i naglašavaju da je to više odraz snage dolara. U smislu trgovinske razmjene, euro je bio stabilniji.
Rizik od previranja
ECB smišlja krizni alat za obuzdavanje tržišnih špekulacija koji kažu da bi viši troškovi zaduživanja mogli učiniti talijanske javne financije neodrživim, što je politika koja bi trebala dati prostor Upravnom vijeću za podizanje kamata.
Dok ulagači očekuju pomak od četvrtine boda, druge su središnje banke pokazale da iznenađujuće veće povećanje ne mora izazvati uzbunu, kao što je prošlog mjeseca učinila Švicarska nacionalna banka.
Strahovi od rasta, zajedno s krizom u vladi, povećavaju prinose na obveznice. (Bloomberg)
Ali nedavni pad prinosa na talijanske obveznice, tamošnji tinjajući politički problemi i prethodna dužnička kriza u regiji upozoravaju na rizike. Veliki potez zaprijetio bi "pretjeranim prilagodbama tržišnih kamatnih stopa", rekao je u lipnju glavni ekonomist Philip Lane.
Sedam tjedana
U nedostatku velikog pomaka sada će proći sedam tjedana prije sljedeće planirane prilike za djelovanje, nakon ljetnog godišnjeg odmora ECB-a. Svaki hitni sastanak prije toga riskira raspirivanje panike.
Lane je rekao kolegama prilikom odluke u lipnju da odgoda većeg poteza ne bi napravila značajnu razliku. To ne impresionira Wedera u Zuercher Kantonalbank.
"Što dobivaš čekanjem?" On je rekao. "Oni su već iza krivulje i zaostajat će još više ako čekaju još dva mjeseca."
.webp){kind=icon}
