Ministri financija Europske unije dogovorili su izmjenu fiskalnih pravila nakon višemjesečnih zahtjevnih i intenzivnih pregovora sa ciljem da se obuzda dug, ali i omogući investiranje u ključna područja kao što su obrana ili zelena tranzicija.
Dok s jedne strane nova pravila, koja će vrijediti od novog proračunskog ciklusa, omogućuju fleksibilnost u fiskalnoj prilagodbi, kako su to željele zemlje poput Francuske ili Italije, Berlin je uspio u tome da se uključe mehanizmi kako bi se osiguralo smanjenje duga i stvaranje zaštitnih slojeva za ublažavanje budućih šokova u trenucima kriza.
Zemlje će sada imati više prostora odlučiti kako će smanjiti dug, ali su istodobno poboljšani načini za kontrolu primjene pravila kada se ograničenja probiju.
Složeni pregovori su pokazali razlike između zemalja poput Njemačke koje su željele stroge okvire za ograničavanje duga i onih koje su, kao Francuska ili Italija, bile zabrinute oko potreba financiranja svojih industrijskih sektora, primjerice obrane te digitalne i zelene tranzicije.
"Ova će pravila jamčiti financijsku stabilnost i zdrave javne financije svugdje u Europi u budućnosti. Po prvi put u 30 godina ovaj pakt o stabilnosti priznaje važnost investicija i strukturalnih reformi", izjavio je francuski ministar financija Bruno Le Maire.
Nova pravila predviđaju da će zemlje s većom razinom duga od 90 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) morati smanjivati taj dug za jedan postotni bod BDP-a godišnje tijekom razdoblja prilagodbe. One zemlje s dugom između 60 i 90 posto BDP-a morat će učiniti pola tog napora.
Zemlje članice će morati stvoriti fiskalne zaštitne slojeve od 1,5 posto BDP-a usporedo s obvezom o poštivanju gornje razine deficita od tri posto BDP-a. Kako bi se izgradio taj sloj prilagodba treba biti 0,4 posto BDP-a što može biti smanjeno na 0,25 posto BDP-a u slučaju produljenja razdoblja prilagodbe.
Očekivanja putanja kretanja duga
Vladama će biti dopuštena fleksibilnost u neto potrošnji od 0,3 posto BDP-a godišnje i 0,6 posto BDP-a ukupno tijekom razdoblja nadzora. Također, zemlje će moći produljiti razdoblje prilagodbe sa četiri na sedam godina zbog investicija ili reformi uključenih u planove oporavka nakon pandemije.
Za one zemlje koje moraju napraviti godišnji napor u prilagodbi od pola postotnog boda BDP-a i prekrše tu obvezu, povećani troškovi plaćanja kamata bit će isključeni iz izračuna u razdoblju od 2025. do 2027. godine.
Ostaje na snazi gornji dopušteni prag za proračunski deficit od tri posto BDP-a te za javni dug od 60 posto BDP-a.
Da nije došlo do ovih promjena stara pravila suspendirana tijekom pandemije, koja će ponovno stupiti na snagu od 1. siječnja 2024. i vrijediti do novog proračunskog okvira, dovela bi neke zemlje u vrlo tešku situaciju. Ministri financija su težili političkom dogovoru do kraja godine kako bi se cijeli zakonodavni proces usvajanja novih pravila obavio do proljeća, uoči europskih izbora u lipnju.
.webp){kind=icon}
