ECB na raskršću: Prerano sniziti kamate ili ugušiti gospodarstvo

Prognoze Europske središnje banke i sve popratne poruke uskoro će doći do izražaja dok predsjednica Christine Lagarde razmatra koliko će se snažno oduprijeti tržišnim okladama na smanjenje kamatnih stopa.

S brzim slabljenjem inflacije, slabim gospodarstvom i jednim članom odbora koji mijenja kurs prema restriktivnijem smjeru, tržišta se klade na smanjenje kamatnih stopa već u ožujku. Predviđaju da će stopa do kraja 2024. godine pasti na 2,5 posto, a još su prošli tjedan predviđali da će troškovi zaduživanja ostati iznad tri posto.

Ako su tržišta u pravu, ECB će iduće godine biti prva među glavnim središnjim bankama koja će smanjiti kamatne stope i provesti najagresivniji ciklus popuštanja. No dužnosnici ne žure s djelovanjem, iako će njihove nove projekcije morati priznati promijenjenu gospodarsku pozadinu s nižim izgledima za cijene.

Nedoumica s kojom se suočavaju kreatori politike podsjeća na prosinac 2021. godine, kada su oklijevali s donošenjem mjera dok je američki Fed oštro zaokrenuo k restriktivnoj politici, a ulagači se počeli kladiti da će Europska središnja banka (ECB) povećati kamatne stope. Tada su prognoze pokazivale ubrzanje inflacije, ali su povećanja započela tek sedam mjeseci kasnije, što su mnogi promatrači smatrali nepravovremenim potezom.

Lagarde i njezini kolege, koji su utihnuli uoči odluke 14. prosinca, sada se suočavaju sa sličnim izazovom dok razmatraju koju bi pogrešku radije riskirali: rezati stope prerano i pustiti inflaciju da divlja ili ugušiti gospodarstvo s previše stezanja.

Prognoze ECB-a

Björn Griesbach, viši investicijski strateg u Allianzu, smatra da mnoge dužnosnike još uvijek mori opasnost od potrošačkih cijena.

"Projekcije će biti vrlo važne", rekao je. "Jedno je jasno: moraju pasti. Ali ECB je odlučan da ne bude drugi put uhvaćen u podcjenjivanju inflacije."

Dužnosnici završavaju projekcije koje će Lagarde predstaviti idući četvrtak s prikazom gdje se nalaze rizici, što je komunikacija koja sama po sebi može oblikovati očekivanja.

Prognoze su sveobuhvatnije od onih u rujnu i uključuju polugodišnji proces prikupljanja podataka od nacionalnih središnjih banaka kojima je rok za dostavu bio prije tjedan dana. Prosinačke prognoze jedine su od četiri godišnje koje prikazuju dulji horizont u budućnost, u ovom slučaju, do 2026. godine.

ECB je agresivno pooštrio politiku | Bloomberg

ECB je prethodno predvidio da će inflacija prosječno iznositi 3,2 posto iduće godine i vratiti se na cilj od dva posto u drugoj polovici 2025. godine. Ta se prognoza čini sve zastarjelijom nakon što je rast potrošačkih cijena u studenome usporio na 2,4 posto, najniže od sredine 2021. godine.

 
Članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel, inače poznata kao restriktivna ekonomistica, priznala je da je broj "iznimno" visok te da daljnje povećanje kamatnih stopa nije vjerojatno. Međutim, nije najavila mogućnost smanjenja u prvoj polovici godine, iako je guverner Banque de Francea François Villeroy de Galhau rekao da bi se to pitanje moglo postaviti 2024. godine.

Schnabel i drugi upozoravaju da bi inflacija ipak mogla ponovno ubrzati, ali podaci i njihovi komentari uvjerili su ulagače da se klade na ranija i veća smanjenja kamatnih stopa.

To je također potaknulo neke ekonomske stručnjake da revidiraju svoja predviđanja, pa je Deutsche Bank u srijedu prognozirao popuštanje od 150 baznih bodova iduće godine, s prvim potezom u travnju umjesto u lipnju. Prošlog tjedna je Goldman Sachs promijenio svoju prognozu predviđajući smanjenje već u travnju.

Oporavak obveznica koji je pratio promjenu stope dodatno podiže uloge za Lagarde sljedeći tjedan. Indeks državnog duga u koji nisu uključene američke obveznice je ovog tjedna skočio na najvišu razinu od travnja 2022. godine, nastavljajući sjajan rast iz studenoga.

Erik Nielsen, glavni ekonomski savjetnik grupe UniCredit, slaže se s pomakom na tržištu i smatra da rast potrošačkih cijena neće potrajati.

"To povećanje neće potaknuti inflacijska očekivanja ili rast plaća", rekao je. "Ako to što žele suzbiti, dobro došli na groblje."

Nielsen tvrdi da uz usporavanje gospodarstva obično dolaze i slabija tržišta rada te da to ne bi potaknulo inflaciju. Guverner Banco de Portugala Mário Centeno, jedan od popustljivijih ECB-ovih ekonomista, ponovio je to u članku ovoga tjedna.

"Gašenje radnih mjesta i zamrzavanje novih zapošljavanja više su usklađeni u recesiji nego tijekom rasta", rekao je. "Bile su potrebne tri godine da se postigne trend zapošljavanja prije pandemije, bit će potrebno manje vremena da se ti povijesni dobici preokrenu."

Za agresivne regulatore poput predsjednika Bundesbanka Joachima Nagela i dalje postoji opasnost od povratka inflacije. Više puta je odbacio tvrdnje da su kamatne stope dosegle vrhunac. Njegov belgijski kolega Pierre Wunsch čak je izjavio da bi dužnosnici mogli ponovno povećati kamatne stope kako bi zadržali dovoljno restriktivnu politiku dok se ulagači klade na smanjenje.

Nagel rat u Bliskom istoku ističe kao jedan od razloga opreza, s opasnošću regionalnog proširenja koje potiče inflatorni skok cijena nafte.

Dužnosnici koji su govorili pod uvjetom anonimnosti kažu da će cjelokupna slika biti jasna tek kada se u prva tri mjeseca pojave potpuni detalji o plaćama i fiskalnim planovima. Druga komplikacija je ta da ECB može također željeti ubrzati smanjenje svoje bilance.

U svakom slučaju, ekonomisti poput Anatolija Annenkova iz Société Généralea upozoravaju da, usred rastućih spekulacija o smanjenju kamatnih stopa, postoji opasnost od samozadovoljstva.

"Nemojte se zavarati činjenicom da inflacija prilično brzo pada”, rekao je. "Postoji opasnost da ljudi povlače ravnu liniju, što sugerira da ćemo premašiti cilj u roku od šest mjeseci."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar