.webp){kind=icon}
Evropska centralna banka (ECB) još ne može da razmišlja o smanjenju troškova zaduživanja, kaže predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel.
"Bilo bi prerano uskoro snižavati kamate ili spekulisati o takvim koracima", rekao je centralni bankar iz Njemačke u utorak u Nikoziji. "Nije bitan samo nivo kamatnih stopa, već i očekivanja o budućem putu kamatnih stopa. Glavni efekat pooštravanja politike na inflaciju tek treba da se realizuje", dodao je.
ECB je vjerovatno završila sa ciklusom povećanja kamatnih stopa i napraviće pauzu drugi put zaredom na sastanku u decembru. Dok se tržište već kladi na smanjenje stope već u aprilu, zvaničnici su rekli da je još jedno povećanje i dalje moguće i da je prerano razgovarati o smanjenju stopa.
Tu ideju je podržao guverner Banke Španije Pablo Hernandez de Cos, koji je govorio ranije tokom dana u Hong Kongu.
Tokom svog govora u Parizu, guverner Banke Francuske Francois Villeroy de Galhau rekao je da će "ljekovite" visoke stope ostati na snazi još neko vrijeme.
"Nije pitanje povećanje same doze lijeka", rekao je Villeroy. "Ako ne bude novih šokova ili iznenađenja, zadržaćemo stope na trenutnom nivou umjesto da ih ponovo podižemo, ali je za tretman potrebno i da terapija traje dovoljno dugo kako bismo obezbijedili transmisiju monetarne politike", dodao je Francuz.
Ne čeka nas mirno more
Inflacija je dobrano usporila, pa je stopa sa 10,6 odsto pala na 2,9 odsto u oktobru, ali su centralni bankari naglasili da će "posljednja milja do cilja" od dva odsto trajati duže i da će bazni efekti zaista pogurati rast potrošačkih cijena u narednim mjesecima.
"Iako je ukupna inflacija znatno pala tokom posljednjih mjeseci, ne možemo uzeti zdravo za gotovo da će se ovaj pad nastaviti", rekao je Nagel. "Dezinflatorni efekti pada cijena energije su se raspršili i mi smo još uvijek dosta daleko od ciljanog nivoa. Očekujemo neravan put, sa usponima i padovima inflacije u bliskoj budućnosti", dodao je.
U međuvremenu, ekonomija koja je već u teškom stanju, sada počinje da osjeća efekte monetarnog zaoštravanja. Dok puni uticaj tek treba da se prenese, prve pukotine se već pokazuju: privredna aktivnost u evrozoni smanjena je u trećem kvartalu, a pesimistični rezultati ankete među privrednicima pokazuju da recesija izgleda sve vjerovatnije. Ekonomisti predviđaju da će evrozona za dlaku izbjeći takvu sudbinu stagnacijom u tekućem kvartalu.
Dok evrozona trenutno prolazi kroz period "izražene slabosti", Nagel je rekao da je uvjeren da će izbjeći "grubo slijetanje" i da postoje svi uslovi da dođe do suprotnog scenarija, odnosno "mekog slijetanja".
Nagel je pozvao predstavnike fiskalnih i monetarnih vlasti da sarađuju, a vlade da smanje potrošnju jer mjere za borbu protiv nedavnih kriza postaju manje potrebne.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je evropskim poslanicima u ponedjeljak da bi zvaničnici uskoro mogli da preispitaju svoj portfelj pandemijskih obveznica od 1,7 biliona evra (1,9 biliona dolara) i da ponovo razmotre koliko dugo će reinvestirati sredstva od hartija koje dospijevaju.
Prema sadašnjim planovima, reinvestiranje u okviru takozvanog PEPP programa trebalo bi da se nastavi do kraja sljedeće godine. Najvažnije je da se otplate mogu fleksibilno rasporediti u svim jurisdikcijama kako ne bi došlo do fragmentacije na tržištu obveznica evrozone. "Jasno mi je da će veliki portfelj morati znatno da se smanji", rekao je Nagel.
