.webp){kind=icon}
Talijanska premijerka Giorgia Meloni dolazi u posjet Hrvatskoj, a to je prvi posjet čelnika tamošnje vlade našoj zemlji nakon što nas je prije dvadeset godina pohodio Silvio Berlusconi. Meloni će se u petak ujutro u Zagrebu sastati s premijerom Andrejom Plenkovićem, a najavljeno da će razgovarati o budućnosti EU-a, migracijama i jačanju bilateralnih odnosa.
Meloni će sudjelovati i na večeri koju predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michel priređuje u Zagrebu. Uz domaćina Plenkovića, na večeri će biti i čelnici vlada Malte i Poljske, Robert Abela i Mateusz Morawiecki.
"Ideja je da imamo vrlo intenzivnu i interaktivnu raspravu, zato sam predložio da se događa u manjim formatima kako bismo razgovarali o budućnosti i strateškoj agendi EU-a. Svi se slažemo oko činjenice da smo suočeni istovremeno s tri velika i teška izazova", izjavio je Michel za Večernji.
"Prvi se odnosi na klimatske promjene, i tu se događa velika transformacija naše gospodarske stvarnosti. Drugo, suočeni smo s impresivnom tehnološkom revolucijom, ne samo u području zelenih tehnologija nego i u području umjetne inteligencije, koja će imati učinak na naša društva u smislu konkurentnosti ili u smislu sigurnosti i obrane. Treće, imamo sve više tenzija, sukoba i ratova u našem susjedstvu. U tom kontekstu lideri se slažu da moramo razviti EU s više utjecaja diljem svijeta", elaborirao je, dodavši kako i dalje smatra da 2030. treba biti rok u kojem bi i zemlje kandidatkinje i EU trebali biti spremni za novo proširenje.
Meloni omekšala
Podsjećamo da je Meloni postala premijerka nakon što je kao predsjednica stranke Braća Italije na izborima u rujnu dobila 26 posto glasova. U koaliciji je sa strankama Liga i Naprijed Italija, a u politiku je ušla početkom 1990-ih kao članica stranke Movimento Sociale Italiano koju su osnovali pristaše fašističkog diktatora Benita Mussolinija. Zapravo, njena stranka Braća Italije je sljednica postfašističkog pokreta, a Meloni je, u stilu svoje ideologije, imala i teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj.
Naime, na svom Facebooku je 2014. napisala kako joj „ne ide u glavu“ da je Hrvatska postala članica EU-a. "Može biti da sam uvijek bila protiv ulaska Hrvatske u EU bez povrata imovine talijanskim prognanicima. O povratku, izravnom, Istre i Dalmacije da i ne govorimo", stoji u jednom od njenih komentara ispod objave koju možete pogledati ovdje.
Iako je prije izbora gajila sliku tvrdokorne nacionalistkinja, skeptične prema eurointegracijama, nakon dolaska na poziciju njena retorika je prilično omekšala, a većina poteza koje povlači u skladu su s politikom i ciljevima Unije.
Upitan kreditni rejting Italije
Njeni proračunski planovi za iduću godinu, koje je najavila u rujnu, najavili su labaviju fiskalnu politiku, a to je dovelo do širenja spreada između talijanskih i njemačkih obvezničkih prinosa na 210 baznih bodova prvi put od siječnja.
Za vrijeme posjete Hrvatskoj mogla bi stići još jedna loša vijest za Meloni jer je kreditna agencija Moody's najavila moguću reviziju ocjene Italije za petak, a talijanski rejting bi mogao doći na korak od toga da ga se proglasi smećem (engl. junk).
"Za Italiju sada slika nije ružičasta, no to ipak još nije situacija u kojoj bismo zaključili da zaslužuju pad na neinvesticijsku razinu. Ne vjerujem da će to Moody's učiniti jer zapravo nema razloga", kazao je za Bloomberg Moritz Kraemer, glavni ekonomist banke LBBW koji je 17 godina radio za agenciju S&P Global Ratings i bio šef u odjelu za procjenu rejtinga država.
Kreditni rejting Italije | Bloomberg
Moody's je stavio Italiju na razinu Baa3 s negativnim izgledima u kolovozu 2022. navodeći akumulirane rizike. Oni uključuju povećan rizik da će političko okružje onemogućiti provedbu strukturnih reformi, uključivo one koje su dio talijanskog plana oporavka i otpornosti.
Investitori zasad dijele Kraemerovo mišljenje da smanjenje rejtinga ovog tjedna nije vjerojatno.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će talijanski javni dug i u idućih pet godina biti iznad 140 posto bruto domaćeg proizvoda.
Bez revolucije u produktivnosti, deficiti će se morati smanjiti, poručuje Kraemer.
"Ne treba biti matematički genij da se shvati kamo veličina duga ide. Ne mislim da talijanska kuća gori, no ako kao pretpostavku uzmemo sadašnje trendove, suza će biti", smatra Kraemer.
Ne čudi stoga da Meloni često kritizira oštru monetarnu politiku ECB-a, smatrajući da prekomjerno šteti gospodarstvu Unije.
Vanjskotrgovinska razmjena i investicije
Italija je u 2022. godini postala najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske s ukupnom robnom razmjenom od 8,6 milijarde eura, što predstavlja povećanje od gotovo 45 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Od te ukupne brojke na hrvatski izvoz u Italiju je otpalo 2,9 milijardi eura što je porast od 21,2 posto u usporedbi s 2021. (12,2 posto ukupnog domaćeg izvoza), dok smo uvezli robe i usluga u vrijednosti od 5,7 milijardi, odnosno čak 60,1 posto više nego godinu ranije (13,8 posto ukupnog domaćeg uvoza).
Od 1993. do kraja 2022. godine talijanski su investitori su u Hrvatsku uložili 4,1 milijardu eura, dok je vrijednost ulaganja samo u 2022. iznosila 372,4 milijuna eura, čime se Italija smjestila na visoko peto mjesto najznačajnijih inozemnih investitora.
Dominiraju ulaganja u banke, trgovinu na malo i nekretnine, a upravo bi banke u talijanskom vlasništvu trebale osigurati novac za buduće investicije i tako dodatno ojačati robnu razmjenu dviju zemalja, smatraju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
S druge strane, naša ulaganja u Italiju od 1993. do kraja 2022. su vrlo skromna. Ukupno su hrvatske u Italiju uložile tek 42,9 milijuna eura.
Kako će glavne teme razgovora vjerojatno biti migrantska kriza koja je rezultirala suspenzijom Schengena od strane Italije pa potom i Slovenije, a još uvijek vruća tema je i Ukrajina, izgledno je da se ekonomske brojke neće značajnije promijeniti ni nakon ovog političkog kružoka.
