Novi, oštriji pristup Evropske unije prema Kini oblikovan je zabrinutošću Francuske da su trgovinske prakse Pekinga počele predstavljati kritičnu prijetnju ključnim industrijama.
Vlada u Parizu je preuzela ključnu ulogu u promoviranju političke promjene, prema ljudima koji su upoznati s njenim načinom razmišljanja, računajući da bi trenutna neaktivnost dovela ekonomiju bloka na put dugoročne štete.
Dužnosnici koji su željeli ostati anonimni prisjetili su se debakla solarne industrije prije deset godina, kada je jeftini uvoz iz Kine uništio evropsku proizvodnju. Jedan od dužnosnika rekao je da bi evropska automobilska industrija potencijalno mogla biti ranjiva na isti način pa se EU suočava s binarnim izborom: ili će potvrditi svoju moć ili se pokoriti Kini.
Namjera nije trgovački odnos Evrope s Kinom vrijedan 900 milijardi dolara godišnje pretvoriti u direktnu bitku kakvu vodi Peking sa SAD-om, već uspostaviti jednake uvjete među najvećim svjetskim ekonomskim blokovima, kaže jedan od dužnosnika.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron želi da njegovi partneri u EU vide Evropu kao balansnu silu između dvije svjetske ekonomske supersile, rekao je jedan. To bi Parizu i drugim prijestolnicama omogućilo da njeguju posebne odnose s drugim potencijalnim saveznicima poput Indije.
Ipak, oštriji stav EU također je izazvao nervozu, pa su čak i dužnosnici u Parizu zabrinuti zbog toga šta bi zapravo značilo pretvoriti francuska načela u praksu.
Jedan je kineski odgovor na otvaranje istrage o subvencijama za električne automobile opisao kao zabrinjavajuću pretjeranu reakciju, dok je drugi priznao rizik od trgovinskog rata.
Potpredsjednik kineske vlade He Lifeng izrazio je u ponedjeljak "jaku zabrinutost i nezadovoljstvo"glavnom trgovinskom pregovaraču EU-a Valdisu Dombrovskisu, zbog antisubvencijske istrage bloka za kineska električna vozila.
Macron se dugo zalagao za preispitivanje ekonomskih ciljeva EU-a kako bi se osigurali alati za zaštitu industrija u propadanju i više državne pomoći za ključne sektore. Ipak, francuske inicijative često su nailazile na otpor zemalja, uključujući Njemačku, koje se boje da bi odmazda mogla naštetiti njihovim izvoznicima, i manjih nacija zabrinutih zbog nepoštene konkurencije divovskih kompanija koje raspolažu javnim novcem.
Sada je EU započela istragu o subvencijama koje bi mogle dovesti do carina, što povećava i izglede za veliku promjenu u kreiranju evropske politike koja bi odbacila načela slobodne trgovine i otvorenih tržišta kao najbolji način odbrane ekonomskih interesa kontinenta.
Budući da je Njemačka napravila korak unatrag od vođenja evropske politike, to je ostavilo vakuum za druge, uključujući Francusku i Evropsku komisiju, da se bore za uticaj, prema Mujtabi Rahmanu, voditelju istraživanja Evrope u Eurasia Group. Macronov cilj također je potaknut planom predsjednika Joea Bidena za goleme subvencije prema Zakonu o smanjenju inflacije kako bi se potaknula domaća industrija u klimatskoj tranziciji.
"Veliki poziv na buđenje bila je IRA, koja je potpuno preoblikovala raspravu i dala Francuskoj mnogo više uticaja da kaže da Amerikanci u konačnici mnogo aktivnije upravljaju ekonomijom i da postoji mnogo veća uloga industrijske politike", rekao je Rahman.
Bilo kakva provokacija Kine velika je kocka za blok koji se već bori da izađe iz energetske krize i najgoreg napada inflacije u historiji eurozone. Uz nelagodu, kineske tarife bilo bi teško predvidjeti i mogle bi imati uticaj na niz najvećih kompanija na kontinentu, uključujući francuske luksuzne grupe za koje je najveća azijska ekonomija ključno tržište.
"Ako to pogledate na vrlo jednostavan način, mogli biste reći da ako se evropske mjere za kineska električna vozila materijaliziraju, onda postoji rizik od osvete kojoj bi njemački automobili mogli biti najviše izloženi", rekao je glavni ekonomist Societe Generale Michala Marcussen. ''Ali neće nužno biti tako crno-bijelo. Hoće li Kina doista uzvratiti na istu robu? Postoji rizik da će biti mnogo složenije''.
Štaviše, sukob s Kinom bio bi neuravnotežen.
Prema izračunima Allianz Tradea, ako bi EU uvela povećanje carina za jedan postotni bod, ukupni gubici za Kinu - uzimajući u obzir osjetljivost na cijene - bili bi oko 8,4 milijarde dolara. Iako bi to mogao biti veliki iznos, on iznosi samo 0,2 posto kineskog izvoza u poređenju s 1,5 posto uvoza u EU.
Ovisnost o kineskoj robi također bi se mogla transformirati u asimetrični inflacijski šok, jer bi Evropa morala prihvatiti više cijene kritičnih materijala, dok bi Kina mogla biti samodostatnija ili se okrenuti drugim tržištima kako bi zamijenila evropsku robu.
U kontekstu visoke inflacije i rekordne monetarne kampanje Evropske centralne banke, blok bi mogao završiti u recesiji, smatra Ana Boata, voditeljica ekonomskih istraživanja u Allianz Tradeu.
Pokazivanje snage
Macronova sposobnost da utiče na politiku EU također je povezana s njegovim političkim brendom, koji je izgradio na prihvatanju evropskog projekta kao načina odbrane interesa običnih ljudi. S izborima za Evropski parlament u junu sljedeće godine, ta će se vizija suočiti s još jednim testom stresa protiv prve francuske nacionalističke stranke Marine Le Pen.
U raspravi o tome treba li riskirati trgovinski rat s Kinom, jedan je visoki francuski dužnosnik rekao da je biračima više stalo do pokazivanja snage nego do interesa korporacija koje bi mogle biti uhvaćene u odmazdu.