Analitički tim Bloomberg Adrije prognozira da će Evropska centralna banka (ECB) na današnjoj sjednici podići kamatne stope za 25 baznih poena.
Analitičar Mihael Blažeković ističe da je, posmatrajući posljednju godinu, trenutno najveća neizvjesnost u vezi s dizanjem referentnih kamatnih stopa ECB-a.
"Uprkos tome, očekujemo da će na ovosedmičnoj sjednici doći do još jednog dizanja od 25 baznih bodova. Naime, isprepliću se brojni pokazatelji za i protiv dizanja kamatnih stopa, no očekujemo da će još ovaj put prevladati fokus na inflaciju", navodi Blažeković.
Uporna temeljna inflacija u evrozoni minimalno je oslabila prema posljednjim podacima, no još uvijek je iznad ECB-ovih očekivanja o usporavanju rasta.
"Uz to i dalje snažno tržište rada te nominalni rast plata, a u posljednje vrijeme i realni, uslijed popuštanja snažnijih inflatornih pritisaka idu u prilog daljnjem dizanju referentnih kamatnih stopa", ističe Blažeković.
Na drugoj strani su loši ekonomski podaci vezani za industrijski izvoz i fabričke narudžbe najveće ekonomije - Njemačke, kao i leading indikatori raspoloženja menadžera proizvodnog i uslužnog sektora, koji su u kontrakciji, a što ide u prilog zaustavljanju rasta referentnih kamatnih stopa.
"Stoga, izuzev odluke o kamatnim stopama, veći fokus ECB-a biće na ravnomjernom istiskivanju još uvijek značajnog viška likvidnosti koji ne dozvoljava monetarnoj transmisiji potpuno djelovanje. Naime, monetarno istiskivanje viška likvidnosti nastaviće se u narednim mjesecima, posebno jer u oktobru ove godine dolazi do velikog dospijeća obveznica koje je kupila ECB-a prilikom pojedinih QE programa", kaže Blažeković.
Do sada su Njemačka i Francuska najviše učestvovale u kvantitativnom stezanju, odnosno ECB nije reinvestirala njihove obveznice, štiteći tako države s visokim javnim dugom poput Italije, Španije i Portugala.
"No, u septembru i oktobru na dospijeće dolazi dug Italije, Španije i Portugala od oko 100 milijardi evra, što bi moglo stvoriti pritisak na spreadove njihovih obveznica u odnosu na benchmark te povećati prinose prilikom novog zaduživanja i samim time povećati izdvajanja za kamate, a posljedično povećati i budžetske deficite", ističe Blažeković.
Iako tržišta kapitala daju 65 odsto vjerovatnosti da će doći do novog dizanja referentnih kamatnih stopa na sastanku ECB-a, centralna banka neće dozvoliti da tržišta pomisle da je restriktivnoj monetarnoj politici kraj, ako i ne dođe do povećanja referentnih kamatnih stopa. ž
I drugi ekonomisti predviđaju da je pred ECB još jedno podizanje kamatne stope s ciljem kroćenja inflacije - samo nisu sigurni da će se to dogoditi ove nedjelje, prenosi Bloomberg.
Više: Guverneri ECB neodlučni - još jedno podizanje kamata ili pauza?
Bloombergova anketa pokazuje skoro ravnomjernu podjelu između onih koji predviđaju deseto uzastopno povećanje u četvrtak i onih koji očekuju pauzu prije nego što kamatna stopa dosegne rekordnih četiri odsto u oktobru.
Ispitanici smatraju da će ECB do decembra potvrditi da su troškovi zaduživanja na vrhuncu. Očekuju prvo od tri smanjenja stope u martu iduće godine - znatno prije nego što zvaničnici ECB sugerišu.
Očekivanja ekonomista ne razlikuju se previše od opklada na finansijskim tržištima. Trgovci procjenjuju 40 odsto šanse za posljednje podizanje stopa i 70 odsto vjerovatnoće da će do njega doći do kraja godine.
"Iako predviđamo još jedno podizanje kamata, to nije sto odsto sigurno. Ekonomsko usporavanje, zaokret bazne inflacije, vjerovatni kraj ciklusa povećanja u SAD-u i strahovi u vezi s otpornosti Kine još uvijek bi mogli uvjeriti Savjet guvernera ECB da zastane i razmisli", naveli su nedavno David Powell i Maeva Cousiniz Bloomberg Economicsa.