Europska unija (EU) je nakon ruske invazije na Ukrajinu uvela paket sankcija Moskvi bez presedana, no upravo zbog njihova opsega tvrtkama u EU-u zasigurno nije jednostavno uvijek znati kako se osigurati da se sankcije doista poštuju, odnosno kako da se ne izlože riziku njihova kršenja koji nije mali.
Tim više jer Rusija, kako navode u Bruxellesu, pokušava koristiti razne tehnike kako bi se izbjegao režim sankcija kao što je uporaba složenih financijskih mehanizama, prikrivanje prirode ili podrijetla robe ili korištenje trećih zemalja u trgovinskoj razmjeni.
Stoga je Europska komisija izdala vodič za europske gospodarske subjekte koji bi im trebao pomoći lakše se nositi s postojećim sankcijskim režimom te istodobno sklapati uspješne poslove.
Pritom se od tvrtki u EU-u očekuje sustavno i stalno provođenje nadzora nad poslovanjem izloženom riziku od izbjegavanja sankcija.
Naravno, nemoguće je napraviti smjernice koje bi bile jednoobrazne za sve sektore, pa se one prilagođavaju i dopunjuju ovisno o razvoju situacije.
Rusiji se zbog rata u Ukrajini našla pod sankcijama bez presedana | Depositphotos
"Tvrtke u EU-u moraju obavljati odgovarajući nadzor u skladu sa specifičnostima poslovanja i procjenom rizika. Svaka tvrtka mora razviti, primijeniti i ažurirati plan pridržavanja sankcija koji odražava njihov poslovni model, geografsko područje poslovanja i specifičnosti procjene rizika vezanih za klijente, poslovne partnere i osoblje", navodi Europska komisija.
U postupku ocjene rizika potrebno je identificirati prijetnje i ranjivosti, procijeniti prirodu rizika i način na koji se može materijalizirati, osmisliti mjere za ublažavanje rizika, primijeniti te mjere i redovno ažurirati sve aspekte tog postupka.
Kada je riječ o nadzoru nad odgovarajućim pridržavanjem režima sankcija potrebno je poslovanje nadzirati na trima razinama – na razini dionika, na razini transakcija i na razini same robe o kojoj je riječ.
Bloomberg
Na razini dionika potrebno je provjeriti sljedeće elemente:
- Postoji li prepoznatljiva povijest poslovanja?
- Provodi li se odgovarajući interni nadzor provođenja sankcija?
- Tko su glavni dionici važni za moje poslovanje?
- Poznajemo li sve dionike? Je li netko od izravnih ili neizravnih dionika predmetom režima sankcija?
- Ako jest, je li došlo do promjene u vlasničkoj strukturi nakon uvođenja sankcija? Je li dionik ustrojen nakon uvođenja sankcija?
- Jesu li dionici pogođeni sankcijama kroz vlasništvo ili kontrolni udio?
- Tko je krajnji korisnik i može li se njegova vjerodostojnost provjeriti?
Kad je riječ o samim poslovnim transakcijama, u fokusu mora biti:
- Koja je zemlja podrijetla, tranzita i odredišta robe?
- Je li zemlja tranzita i odredišta blizu Rusije i Bjelorusije, odnosno ima li dobru prometnu povezanost s tim zemljama te postoji li praksa daljnjeg izvoza uvezene robe iz tih zemalja u Rusiju i Bjelorusiju?
- Koriste li se neuobičajeni prometni pravci?
- Je li se vrijednost robe ili možda način trgovanja promijenio od uvođenja sankcija?
- Ima li transakcija ili prijevoz robe opravdanu poslovnu logiku?
- Koriste li se u transakciji složeni financijski mehanizmi za koje nema potrebe?
- Je li se promijenio način transporta od uvođenja sankcija?
- Postoje li neke neuobičajene sastavnice ugovora?
Konačno, kad je riječ o samoj robi, važno je provjeriti:
- Je li roba predmet sankcija ili kontrole uvoza, odnosno izvoza?
- Je li roba na popisu predmeta ključnih za vojnu uporabu ili onih ekonomski osjetljivih?
- Ima li roba sastavnice koje se mogu odvojiti i koristiti u druge svrhe?
- Je li roba slična onoj pod sankcijama? Ako mora proći kroz teritorij Rusije ili Bjelorusije, je li to ekonomski opravdano?
- Posebnu pozornost treba posvetiti zemljama koje ne provode restrikcije na izvoz osjetljive robe u Rusiju.
Posebna se pozornost u procjeni rizika i preventivnom djelovanju posvećuje kod izvoza u treće zemlje kako bi se spriječio nastavak izvoza iste robe u Rusiju i Bjelorusiju.
Depositphotos
Stoga poslovni subjekti u EU-u moraju u ugovoru osigurati postojanje odredbe koja jasno zabranjuje takav daljnji izvoz, bilo izravno, bilo putem treće strane.
Znakovi upozorenja
Svaku sumnjivu okolnost treba prijaviti, a ako se dogodi nedopušteni izvoz u Rusiju i Bjelorusiju, nadležne vlasti mogu procijeniti da je propust izvoznika iz EU-a obaviti odgovarajući nadzor zapravo kršenje sankcija.
U sektoru bankarstva i financija važno je osigurati odgovarajući nadzor korištenja korespondentnih računa, kod čega se povećava rizik od zaobilaženja sankcija.
Depositphotos
Europska komisija navodi i niz znakova upozorenja na koje tvrtke trebaju obratiti pozornost jer se može raditi o pokušaju kršenja sankcija. Oni obuhvaćaju:
- Neizravne transakcije koje imaju malo ili nemaju ekonomskog smisla
- Nove transakcije s tvrtkama koje se nalaze u zemljama za koje se smatra da teže zaobilaženju sankcija i koje uključuju predmete s mogućom vojnom uporabom
- Tranzit robe preko zemalja ili teritorija poznatih kao područja za zaobilaženje sankcija
- Složene korporativne strukture ili aranžmani u obliku trustova povezani sa zemljama koje su prijateljske s Rusijom, što ne izgleda opravdano poslovnim profilom klijenta. To uključuje korištenje off-shore tvrtki
- Poslovni partner je tek nedavno oformljen poslovni subjekt ili je spojen sa sankcioniranim subjektom ili osobama
- Poslovni partner dijeli adresu s više različitih tvrtki (moguće je da se radi o neaktivnoj tvrtki, odnosno tvrtki bez tekuće poslovne aktivnosti ili imovine)
- Promjena vlasništva u holding tvrtki kako bi se vlasnički udio smanjio ispod 50 posto
- Promjena zadnjeg stvarnog vlasnika kratko prije uvođenja sankcija ili nakon toga
- Premještanje imovine prethodno povezane sa sankcioniranom osobom od članova obitelji ili u njihovo ime
- Brojni dionički transferi iz sankcioniranih k nesankcioniranim poslovnim subjektima koji su vezani za iste osobe ili tvrtke (obično s registriranim uredima na istoj adresi)
- Potencijalna kontrola nad poslovnim subjektom od određene osobe unatoč tome što je vlasnički udio smanjen ispod 50 posto
- Glavni izvršni direktor ili glavni menadžer nikad nije dostupan za razgovor, odnosno komunikacija ide isključivo preko zaposlenika ili predstavnika koji ima ovlast opunomoćenika
Europska komisija pritom napominje da se bilo kakve informacije koje pobuđuju sumnju u kršenje sankcija mogu prijaviti potpuno anonimno.
.webp){kind=icon}
