Evropa

Većina analitičara traži daljnja povećanja stope u Turskoj

Izvor: Tugce Ozsoy/Bloomberg

25. avgust 2023, 13:35

Turska spremna odstupiti od neortodoksne politike kako bi obuzdala inflaciju

Lira je ojačala za 7,6 posto u odnosu na dolar, prije nego što je četvrtak zatvorila 5,3 posto više

Indeks lokalnih bankarskih dionica skočio gotovo 10 posto

Većina analitičara traži daljnja povećanja stope u Turskoj

Bloomberg

Neočekivano snažno povećanje kamata Turske centralne banke izazvalo je porast imovine u zemlji u četvrtak. Taj je potez impresionirao nekoliko promatrača tržišta, ali je također potaknuo pitanja o tome šta signalizira o budućim političkim odlukama.

Centralna banka, koju predvode guvernerka Hafize Gaye Erkan i nova postava monetarnih dužnosnika, podigla je referentnu jednosedmičnu repo stopu na 25 posto sa 17,5 posto, daleko iznad 20 posto predviđenih u Bloombergovoj anketi analitičara. Veliko povećanje je najnoviji pokazatelj da je Turska spremna odstupiti od neortodoksne politike kako bi obuzdala inflaciju koja se kreće blizu 50 posto.

Lira je ojačala za čak 7,6 posto u odnosu na američki dolar, prije nego što je u četvrtak zatvorila za 5,3 posto više. Trošak osiguranja turskih državnih obveznica od neispunjavanja obaveza najviše je pao ovaj mjesec, dok je indeks lokalnih bankarskih dionica skočio gotovo 10 posto.

Lira je smanjila dio svojih dobitaka u petak, pavši za 0,8 posto u odnosu na dolar do 9:01 ujutro u Istanbulu. 

Evo što su neki tržišni stratezi i ekonomisti rekli o potezu centralne banke:

Stratezi Goldman Sachsa:

"Jasno opredjeljenje za pomicanje realnih stopa na pozitivno područje preduvjet je da lira postane atraktivan 'carry trade'; odluka je sigurno snažniji korak u tom smjeru u poređenju s prethodnim postupnim pristupom".

"Ipak, kao zamjenu za zaoštrenost domaćih finansijskih uvjeta ostajemo više fokusirani na stope na depozite, a ne na repo stopu".

"Počeli smo primjećivati ​​prve znakove strože politike koja djeluje kroz sistem s velikim poboljšanjem na tekućem računu, što bi trebalo ublažiti pritiske na FX. Međutim, rizici ostaju, budući da se brojne makroprudencijalne mjere tek trebaju poništiti, a inflacija je i dalje visoka".

Win Thin, Brown Brothers Harriman:

"Stvarno je teško oduševiti se ovim 'jastrebovim' iznenađenjem nakon dva čista 'golublja' iznenađenja. Razgovarajmo nakon sljedeće odluke 21. septembra i ako donese još jedno veliko povećanje, možda su se stvari stvarno promijenile".

Simon Quijano-Evans, glavni ekonomist u Gemcorp Capitalu:

"Sjajno je vidjeti kako turska centralna banka budi globalno tržište iz ljetnog zatišja, pokazujući da je glavna".

Liam Peach, viši ekonomist za tržišta u razvoju u Capital Economicsu:

"Što se tiče makroekonomskih izgleda Turske, ovo bi moglo promijeniti igru, otvarajući put centralnoj banci da podigne stope na mnogo viši nivo i uhvati se ukoštac s turskim makro neravnotežama".

"Vraćanje inflacije na jednocifreni nivo zahtijevat će produženo razdoblje pozitivnih realnih stopa, možda s porastom kamatnih stopa iznad 40 posto. Još uvijek nismo uvjereni da će se to dogoditi, ali stope iznad 30 posto sada su mnogo veća vjerovatnoća. Ako se to ostvari, ima prostora za smanjenje velikog pritiska na liru".

Grzegorz Drozdz, tržišni analitičar u Conotoxia Ltd:

"Taj potez označava još jedan korak prema napuštanju ultralabave monetarne politike i očuvanju snage turske lire. Čini se da su takve dinamične promjene koje probijaju očekivanja većine stručnjaka dobar korak u borbi protiv brzorastućih inflatornih pritisaka".

Nagle promjene kamatnih stopa obično imaju odgođeni učinak. Stoga se može očekivati ​​nastavak inflatornih pritisaka.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Ekonomija

Je li vrijeme da BiH poveća PDV kako bi smanjila poreze na rad
BiH

Je li vrijeme da BiH poveća PDV kako bi smanjila poreze na rad

U uvjetima ograničenih monetarnih alata, inflatornih pritisaka i izvozno orijentirane privrede pogođene padom narudžbi s ključnih tržišta, Bosna i Hercegovina dolazi do fiskalnog zida. Dosadašnje porezno rasterećenje rada, koje bi od 1. jula trebalo sniziti zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto, značajan je, ali vjerovatno nedovoljan pomak.

16.06.2025

Autor: Rijad Durkić

sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Registrujte se za nastavak čitanja. Registrirajte se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni bilten

Registruj se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Pogledaj ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaše interesovanje za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Dobijte neograničen pristup već danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Pogledaj ponude

Vaši rivali to već znaju. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Pogledaj ponude