.webp){kind=icon}
Evropska centralna banka (ECB) spremna je da podigne kamatne stope za još jednu četvrtinu poena dok investitori razmišljaju da li bi ovo ujedno mogao da bude i posljednji udarac u dugogodišnjoj kampanji povećanja stopa.
Predsjednica Christine Lagarde i njene kolege uveliko su nagovijestile povećanje depozitne stope na 3,75 odsto u četvrtak. Sada je pitanje da li će zvaničnici ponovo podići stope na sljedećem sastanku u septembru ili će ih ostaviti na istom nivou.
Nagovještaji o ishodu tog sastanka su sada malo vjerovatni, s obzirom na to da će se u međuvremenu pojaviti more podataka i s obzirom na to da nedavni podaci otkrivaju jači bazni inflatorni pritisak uz slabljenje ekonomije evrozone. Kada objave svoju odluku, dan nakon povećanja stopa Federalnih rezervi, komunikacija bi mogla biti ključni izazov za ECB. Zvaničnici će željeti da zadrže maksimalnu fleksibilnost, ali da ne pošalju previše signala ni u jednom smjeru.
Šanse da je ovonedjeljno podizanje posljednje u nizu porasle su nakon što su zvaničnici ECB-a koji su generalno naklonjeni podizanju stopa posijali sumnju u vezi sa septembarskim potezom. Blaga većina ekonomista koje je ovog mjeseca anketirao Bloomberg i dalje predviđa vrhunac stope depozita od četiri odsto, iako nisu uvjereni da će zvaničnici moći da se zadrže na tom nivou koliko god žele.
Saopštenje iz Frankfurta trebalo bi da bude u 14.15, a konferencija za novinare Christine Lagarde uslijediće pola sata kasnije.
Christine Lagarde
Bloomberg
Kamatne stope
Fraza iz junskog saopštenja u kojem se ukazuje na to da će ECB podići stope na nivoe koji su "dovoljno restriktivni" vjerovatno će morati da se dotjera kako zvaničnici ne bi najavili da će još jedan takav potez uslijediti. Svako novo parafraziranje će vjerovatno izazvati gomilu pitanja za Lagarde.
Šta Bloomberg Economics kaže...
"Lagarde će vjerovatno najaviti povećanje stope za 25 baznih poena, saopštiti da će odluka u septembru zavisiti od podataka i naglasiti da stope neće uskoro biti smanjene."
- David Powell, viši ekonomista evrozone
Kako se povećanja približavaju kraju, fokus se polako pomjera na to kada ECB ponovo može da počne da razmišlja o snižavanju kamatnih stopa. Analitičari očekuju prvo smanjenje samo šest mjeseci nakon vrhunca, što su zvaničnici pokušali da negiraju.
Takođe se spekuliše da bi ECB mogla da smanji jaz između kamatne stope na depozite i stope po kojoj banke mogu da pozajmljuju novac na sedam dana. Uz veliku likvidnost, ovo drugo sredstvo se posljednjih godina nije mnogo koristilo. Ali kako zajmodavci vraćaju jeftino dugoročno finansiranje, zvaničnici će možda željeti da smanje troškove njegovog korišćenja.
Međutim, to bi moglo biti teško, jer bi svaki potez mogao signalizirati namjere o pravcu monetarne politike, što bi ECB možda radije izbjegla, posebno dok procjenjuje odgođeni uticaj 400 baznih poena dosadašnjeg pooštravanja.
Ekonomski izgledi
Iako ne stižu kvartalne prognoze ECB, ekonomski izgledi će igrati važnu ulogu u diskusijama. Nedavni podaci ukazuju na pogoršanje uslova, a anketa menadžera nabavke koju je sproveo S&P Global pokazuje da je aktivnost privatnog sektora smanjena u julu.
Proizvodnja je posebno slaba tačka, a Njemačka, gdje taj sektor igra veliku ulogu, bori se da izađe iz recesije u koju je zapala tokom zime. Pitanje je kako se to slaže s otpornijim uslužnim aktivnostima i tržištem rada koje pokazuje malo znakova ublažavanja.
Za sada, bazna na koji su se zvaničnici fokusirali i dalje je povišena, dostigla je 5,5 odsto prošlog mjeseca, znatno iznad cilja od dva odsto. Novosti iz Eurostata o rastu cijena i ekonomskoj proizvodnji biće objavljene u ponedjeljak.
Nadzornik banaka
Savjet guvernera je takođe u jeku izbora kandidata koji će doći na mjesto Andree Enrije na mjestu šefa ogranka ECB za nadzor banaka kada italijanski zvaničnik podnese ostavku krajem godine. Izbor je između zamjenice guvernera Banke Španije Margarite Delgado i potpredsjednice Bundesbanka Claudije Buch.
Iako je ECB rekla da će odluka biti donesena na jesen, to je moguće i ove nedjelje. Ko god da je nominovan, i dalje ga mora odobriti Evropski parlament i potvrditi Vlada Evropske unije.
