Njemačka razmatra da snizi cijenu električne energije na šest centi po kilovat-satu ili manje za neke energetski intenzivne industrije kako bi smanjila troškove nakon što je prošlogodišnja kriza potresla privredu.
Mjera će koštati između 25 i 30 milijardi evra i trajaće do 2030. godine, navodi se u radnoj verziji dokumenta koju je juče objavilo Ministarstvo privrede. Tvrdi se da je ta mjera potrebna za spas pojedinih sektora, kao i za očuvanje konkurentnosti, pri čemu je cijena struje i dalje oko duplo veća nego prije krize.
Izvršni direktor Volkswagen AG Oliver Blume rekao je da prijedlozi idu u pravom smjeru.
"Radi se o jačanju konkurentske snage naše zemlje i, pored toga, privlačnosti Njemačke kao industrijske lokacije", rekao je Blume u saopštenju poslatom elektronskom poštom.
Evropska industrija se sporo oporavlja od prošlogodišnje agresivne energetske krize, čak i kada su troškovi pali sa istorijskih maksimuma postignutih tokom ljeta. Njemačke cijene električne energije za sljedeću godinu, koje predstavljaju reper za Evropu, trenutno su više nego dvostruko veće od predložene granice.
"Kvalificiranim kompanijama biće refundirani trošak električne energije ako je njena cijena iznad šest centi po kilovat-satu. Pošto je nivo zasnovan na prosjeku berzanskih cijena, može se dodatno smanjiti. To je ogroman popust", rekao je ministar ekonomije Robert Habeck.
Bloomberg Mercury
Poređenja radi, mala i srednja preduzeća u Njemačkoj plaćaju oko 27 centi po kilovat-satu, prema nedavnim podacima energetske lobističke grupe BDEW. Velike energetski intenzivne kompanije obično ne objavljuju svoje tačne cijene.
Nakon objavljivanja takve vijesti, akcije njemačkih proizvođača hemije su značajno porasle, povećavši podindeks Stoxx 600 Chemicals za više od jedan odsto u periodu kraćem od 15 minuta.
"Ovo je važan signal za našu industriju. Cijena industrijske električne energije nam pomaže da obezbijedimo proizvodnju i stvaranje industrijske vrijednosti i još bolje da savladamo transformaciju ka klimatskoj neutralnosti. Od ovoga će imati koristi cijela Njemačka i Evropa", rekao je Wolfgang Grosse Entrup, predsjednik Udruženja njemačke hemijske industrije.
Ministarstvo privrede je predložilo finansiranje alata iz vanbudžetskog fonda, kreiranog za pomoć kompanijama tokom pandemije, koji je kasnije prenamijenjen za suzbijanje posljedica energetske krize.
Ministar finansija Christian Lindner usprotivio se takvom potezu i umjesto toga želi da iskoristi fond za klimu i transformaciju zemlje, segment koji je već u deficitu. To sugeriše da bi se prijedlog i dalje mogao suočiti sa političkim odbijanjem.
Njemačka vlada je prošle godine uvela privremene subvencije za gas i struju, ali će one biti ukinute najkasnije do aprila 2024. godine. Prijedlog Ministarstva privrede uključuje pristup u dva koraka koji ima za cilj sniženje cijena električne energije nakon 2030. godine, kada zemlja ima za cilj da 80 odsto proizvodnje energije dobije iz obnovljivih izvora.
- Cijena struje, koju subvencioniše država, trebalo bi da bude dostupna ograničenom krugu energetski intenzivnih firmi iz sektora poput hemije, čelika, metala, stakla ili papira.
- Subvencija je ograničena na 80 odsto potrošnje energije.
- Takozvani ugovori o jazu cijena bi trebalo da pomognu da se jeftiniji troškovi prenesu na obnovljivu energiju i trebalo bi da se koriste za vjetroelektrane na moru i solarnu energiju na kopnu.
Govoreći za Rhein-Zeitung ove nedjelje, kancelar Olaf Scholz pozvao je na konkretnu raspravu o jeftinijoj električnoj energiji za industriju, što bi bilo moguće bez trajnog subvencionisanja tih cijena. Nadine Kalwey, portparolka Lindnera, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, na pitanje o prijedlogu Ministarstva privrede, rekla je da nema finansijskih sredstava za takav projekat.
.webp){kind=icon}
