Nakon što je Evropska centralna banka danas, očekivano podigla referentnu kamatnu stopu za četvrtinu boda, analitičari Bloomberg Adrije očekuju isto i na narednom sastanku. Nakon toga, očekuju da ECB u ovoj godini neće mijenjati kamatne stope, te da će fokus prebaciti na kvantitativno stezanje, odnosno smanjenje portfelja obveznica ECB-a.
''Kvantitativno stezanje je bitno zbog činjenice da su viškovi likvidnosti u euro zoni i dalje vrlo visoki i temelj kamatnih rashoda za centralne banke u EMU sistemu'', ističu naši analitičari.
Pojašnjavaju da su centralne banke u EMU sistemu ranije kroz programe kvantitativnog otpuštanja kupovale obveznice koje su nosile niske ili čak negativne prinose, dok sada plaćaju više kamatne stope na depozite koje poslovne banke drže kod njih.
''Najbolji primjer je Centralna Banka Belgije, koja je navela procjenu potencijalnih gubitaka od čak devet milijardi eura do kraja 2027. godine u slučaju duljeg zadržavanja značajnih viškova likvidnosti, što bi bilo više od njezinog kapitala u iznosu od sedam milijardi eura'', navode analitičari.
Upozoravaju da će kvantitativno stezanje sa sobom donijeti i još neke rizike.
''Primjerice, premija na rizik na italijanski javni dug bi se mogla ponovo povisiti i dodatno ugroziti dugoročnu stabilnost italijanskog javnog duga. Takva kombinacija faktora bi značila još nestabilnosti na tržištima kapitala'', dodaju analitičari.
Naš analitički tim očekuje da će se šestomjesečni Euribor stabilizirati oko 3,75 posto u narednim sedmicama i ostati na tom nivou barem do kraja ove godine.
Mogućnost za rezanje referentnih stopa naš analitički tim vidi najranije u prvoj polovici 2024. godine.
''To će biti uvjetovano oštrijim padom temeljne inflacije u euro zoni, što očekujemo tek nakon ljeta ove godine. Rast plaća bi se u uvjetima niže inflacije trebao usporiti i isto tako ići u prilog monetarnom opuštanju iduće godine. No, to će sve zahtijevati da se ekonomska aktivnost eurozone, a time i rast korporativnih profita, značajno uspore'', zaključuju analitičari Bloombeg Adrije.
"Odbor će pomno pratiti pristigle informacije i procijeniti implikacije na monetarnu politiku", rekao je Savezni odbor za otvoreno tržište u izjavi objavljenoj u srijedu. Izostavio je redak iz svoje prethodne izjave u martu u kojem se navodi da odbor "predviđa da bi neko dodatno učvršćivanje politike moglo biti prikladno".
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...
Očekuje se da će Evropska centralna banka (ECB) na predstojećem sastanku smanjiti kamatne stope za 25 baznih bodova, čime bi kamatna stopa na depozitne olakšice iznosila 2,25 posto.
Godišnja inflacija eurozone u ožujku bi trebala iznositi 2,2 posto prema procjenama Eurostata, a to je blagi pad u odnosu na veljaču, kada je bila na 2,3 posto.
Hormuški moreuz koji je ključna arterija svjetske trgovine naftom ponovo je u središtu međunarodnih napetosti. Šta bi njegovo zatvaranje značilo za cijene i ekonomiju u Bosni i Hercegovini?
Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) na današnjem je sastanku slijedilo očekivanja analitičara i investitora, koji su predviđali osmo uzastopno smanjenje središnje kamatne stope u eurima.
Prosječna cijena novih stanova u Bosni i Hercegovini nastavila je rasti i u prvom kvartalu 2025. godine, dostigavši 3.073 KM po kvadratu, što predstavlja povećanje od 10,7 posto u odnosu na isti period 2024. godine.
Cijene u Bosni i Hercegovini (BiH) nastavljaju da rastu zbog rasta plata i povećane potrošnje. Njveći skok cijena bilježe bezalkoholna pića - čak 27 odsto.
Selektivno oslobađanje od koncesione obaveze, koje se desilo u Kantonu Sarajevo, stavlja aktere na tržištu u neravnopravan položaj, što je u suprotnosti s ustavnim principima jednakosti.
U Federaciji BiH od 1. jula ove godine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim se ukupna zbirna stopa doprinosa na teret poslodavca smanjuje sa dosadašnjih 10,5 na 5 posto. Na ovaj način se ukupna zbirna stopa doprinosa smanjuje sa 41,5 na 36 posto, što predstavlja prvo značajno fiskalno rasterećenje poslodavaca od 2009. godine.
Analize rasta BDP-a, izvoza, produktivnosti, dodane vrijednosti i sličnih makroekonomskih parametara malo znače ako stanovništvu određene države ne rastu plaće i ostali izvori dohotka.
Skupština KS izuzela je javni sektor od plaćanja koncesije na sunčevu energiju, uz najavu da bi se ista olakšica mogla proširiti i na privatne firme. Iz kompanije ASA ENERGIJA upozoravaju da takve mjere narušavaju tržišnu ravnotežu, stvaraju pravnu nejasnoću i ne garantuju veća ulaganja u solarne elektrane
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo Vam poslati link za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...