Nakon šest podizanja referentnih kamatnih stopa od 50 ili 75 baznih poena, Evropska centralna banka je počela da slijedi primjer Federalnih rezervi i usporava tempo.
Na današnjoj sjednici Savjeta guvernera ECB odlučeno je da će cijene zaduživanja biti za 25 baznih poena veće od dosadašnjih, pa će tako kamatna stopa na depozite iznositi 3,25 odsto, na glavne operacije refinansiranja 3,75 odsto, a na marginalne kredite olakšice četiri odsto, saopšteno je iz centralne banke evrozone.
Referentna kamatna stopa se na ovom nivou posljednji put našla oktobra 2008. godine. Od početka ciklusa monetarnog zatezanja kamatne stope su podignute za po 375 baznih poena.
Očekivan potez
Ovakav potez ECB-a predvidjeli su i analitičari Bloomberg Adrije i ekonomisti koje je anketirao Bloomberg, koji su naveli da stroži uslovi kreditiranja svakako utiču na ekonomiju i inflaciju.
"Stabilizacija bazne inflacije i znaci da se kreditni uslovi pooštravaju vjerovatno su ubijedili centralne bankare da je konačno došlo vrijeme za usporavanje tempa povećanja od 50 baznih poena", rekao je prije odluke David Powell, stariji ekonomista Bloomberg Economicsa za tržište evrozone.
"Nakon šestog mjeseca prošle godine, bazna inflacija u evrozoni zabilježila je prvi put pad u odnosu na prethodni mjesec što je minimalan pomak, ali pozitivan za tržišta", rekli su analitičari Bloomberg Adrije, takođe prije objavljivanja odluke.
Oni su dodali da je bankarski sektor u evrozoni stabilan i adekvatno kapitalizovan, pa ne očekuju probleme kao kod regionalnih banaka u Sjedinjenim Američkim Državama.
Bazna inflacija konačno usporila
Jedno od omiljenih mjerila rasta cijena ECB-a, indeks bazne inflacije, konačno je pokazalo znake usporavanja. Nakon devet mjeseci bez usporavanja, međugodišnji rast bazne inflacije je smanjen za 0,1 procentni poen i sada iznosi 5,6 odsto.
Ukupna (bijela linija) i bazna (plava linija) inflacija u evrozoni / Bloomberg Mercury
Treba napomenuti da su ovo preliminarni podaci Eurostata. Kako predviđaju iz Deutsche Banka, podizanje stopa ECB uz signaliziranu pauzu Feda moglo bi da stavi dodatni pritisak na dolar. "Očekujemo da će odnos evra prema dolaru ka sredini godine ići naviše ka nivou od 1,15" rekao je Tim Baker, šef makroekonomskog istraživanja odjeljenja u Sidneju.
"Fed sada djeluje kao da bi mogao da napravi pauzu u zatezanju, a ECB i dalje nije završila svoj posao, i mogla bi da ubrza svoj ciklus kvantitativnog zatezanja", dodao je.
- u saradnji sa David Finnerty
.webp){kind=icon}
