.webp){kind=icon}
Vodeće središnje banke u Europi morale bi biti oprezne zbog mogućih opasnosti od napetosti u financijskom sustavu i kod kretanja prinosa na obveznice u vrijeme dok nastavljaju podizati kamatne stope, procijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Prema izvješću objavljenom u petak, inflacija ostaje glavni fokus, no također treba držati oko na rizicima kakvi su doveli do nedavnih problema u bankama, poput onoga s bankom Credit Suisse.
"Premda solidni kapitalni i likvidnosni slojevi u eurozoni i Ujedinjenom Kraljevstvu pružaju zaštitu, nedavni problemi u bankovnom sektoru pokazuju da se teškoće s likvidnošću i financijski stresovi mogu pojaviti iznenadno. Takva nova epizoda potkopala bi postojeću zaštitu, posebno među bankama sa slabijim temeljima, i snažno pooštrila kreditne i općenito financijske uvjete", upozorava MMF.
Istodobno priznaje da zasad nema izbora nego nastaviti dizanje kamatnih stopa.
"Visoka i upornija temeljna inflacija od očekivane zahtijeva stezanje monetarne politike sve dok se ne vrati u ciljane okvire. Također, na inflacijske rizike upućuje i činjenica da ekonomski zastoj u mnogim europskim gospodarstvima nije tako snažan, usprkos nizu nedavnih šokova", kažu u MMF-u.
Predstavnik MMF-a za Europu Alfred Kammer izjavio je za Bloomberg TV kako bi najgore bilo popustiti stezanje monetarne politike prerano jer bi to tražilo novo stezanje koje bi samo povećalo ukupne troškove borbe protiv inflacije.
Mnoge europske zemlje nastavljaju dizanje kamatnih stopa u 2023.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je recesija vjerojatna i pritisak na cijene nešto manji, također se mora nastaviti istim smjerom, smatraju u MMF-u.
MMF trenutačno procjenjuje da će Europska središnja banka (ECB) kumulativno dići kamatnu stopu za još 75 baznih bodova, na 3,75 posto. Idući sastanak Vijeća ECB-a je 4. svibnja.
"Daljnji rast kamatnih stopa u eurozoni je nužan, dok središnje banke u europskim ekonomijama u razvoju moraju biti spremne na daljnje stezanje tamo gdje su realne stope niske, tržište rada karakterizira manjak radne snage te temeljna inflacija ostaje uporno visoka", kaže se u izvješću MMF-a.
Dodaju da ECB može nastaviti politiku kvantitativnog stezanja i kroz smanjivanje svoje bilance, no i to treba činiti oprezno.
"Financijska fragmentacija, uključujući povećanje razlika u troškovima financiranja pojedinih država, te rizici za financijsku stabilnost u širem smislu pozivaju na oprez i fleksibilnost, odnosno na spremnost na promjenu politike u slučaju potrebe", ističe MMF.
