Švicarska nacionalna banka (SNB) podigla je kamatnu stopu za 50 baznih poena i nagovijestila da će biti još povećanja jer nastavlja borbu protiv inflacije, a samo nekoliko dana nakon što je propast druge po veličini banke u zemlji postala epicentar globalnih finansijskih previranja.
Zvaničnici su podigli referentnu vrijednost na 1,5 posto, što je rezultat koji je predvidjela većina ekonomista prije nego što je prinudno preuzimanje Credit Suisse Group AG od većeg rivala UBS Group AG pomutilo izglede.
"Ne može se isključiti da će dodatna povećanja kamatne stope SNB-a biti neophodna da bi se osigurala stabilnost cijena na srednji rok", rekao je Thomas Jordan u saopštenju. "Da bi osigurao odgovarajuće monetarne uslove, SNB također ostaje voljan da bude aktivan na deviznom tržištu", rekao je on, dodajući da je prodaja valuta u fokusu.
Kvartalno saopštenje švicarskih kreatora politike u četvrtak se poklapa s onim Evropske centralne banke, koja je prošle nedjelje podigla kamatne stope za isti iznos i prati potez Feda, koji je u srijedu podigao kamatne stope za 25 baznih poena.
SNB je signalizirao da inflacija nadmašuje svaku zabrinutost nakon reakcije tržišta na švicarski dogovor u nedjelju, čiji su uslovi izazvali pooštravanje finansijskih uslova za banke širom Evrope.
Bloomberg
Zvaničnici su priznali da su bankarska previranja bila smetnja. "Stečaj Credit Suissea bi imao ozbiljne posljedice po nacionalnu i međunarodnu finansijsku stabilnost i po švicarsku ekonomiju", rekao je Jordan. "Preuzimanje ovog rizika bi bilo neodgovorno."
Dok je rast potrošačkih cijena u Švicarskoj manji od polovine u eurozoni i nizak je prema međunarodnim standardima, neočekivano ubrzanje u februaru i zabrinutost zbog potencijalnih pritisaka na plate izazvali su povećanu zabrinutost zvaničnika.
Ovaj potez omogućava Švicarskoj da djelimično smanji razliku s višim stopama ECB-a i Feda, čiji kreatori češće podižu stope. Referentni troškovi zaduživanja u Švicarskoj ostaju 150 baznih poena niži nego u eurozoni.
Ovaj potez u četvrtak bi potencijalno mogao pomoći u jačanju franka u odnosu na pritisak na uvozne cijene. Švicarski franak je nakon ove odluke ojačao u odnosu na euro, porastao je za čak 0,2 posto na 0,9936 za euro.
SNB predviđa inflaciju od 2,6 odsto u 2023. godini i da će usporiti na dva posto u naredne dvije godine. To su nešto više prognoze u poređenju s prethodnim predviđanjima od 2,4 posto ove godine i 1,8 posto u 2024.
Jordan je višu projekciju pripisao "jačim efektima druge runde i činjenici da se inflatorni pritisak iz inostranstva ponovo povećao". On je primijetio da su "povećanja cijena sada također široko zasnovana".
Nakon što švicarska ekonomija nije uspela rasti u posljednjem kvartalu prošle godine, i dalje se smatra da će izbjeći recesiju.
Jordanova konferencija za novinare će se vjerovatno suočiti s najviše pitanja o ugovoru Credit Suissea.
.webp){kind=icon}
