Njemačka je inflacija mimo očekivanja u veljači blago ubrzala, na 9,3 posto naspram 9,2 posto iz siječnja, čime se usložnjava zadaća Europske središnje banke (ECB) u obuzdavanju inflacije, barem kad je riječ o trajanju ciklusa dizanja kamatne stope.
U Bloombergovoj anketi analitičari su očekivali usporavanje godišnjeg rasta cijena u veljači na devet posto.
Do rasta indeksa potrošačkih cijena u veljači došlo je i u Francuskoj, gdje je dosegnuta rekordna inflacija otkako ta zemlja koristi euro, te u Španjolskoj.
Sve to je tržišta poguralo na razmišljanje da bi depozitna kamatna stopa ECB-a u konačnici mogla dogurati do četiri posto sa sadašnjih 2,5 posto.
Ono što se zasad čini vrlo izvjesnim je da će ovaj mjesec ECB kamatnu stopu dići za dodatnih 50 baznih bodova, na tri posto.
U četvrtak će biti objavljena i prva procjena inflacije u veljači za eurozonu, a analitičari predviđaju usporavanje na 8,3 posto sa siječanjskih 8,6 posto. Ipak, temeljna inflacija, koja isključuje cijene energenata i hrane, mogla bi ostati na rekordnih 5,3 posto.
Predsjednik njemačke središnje banke Joachim Nagel smatra da će inflacija padati postupno te bi ove godine u Njemačkoj u prosjeku mogla iznositi između šest i sedam posto.
"Jedna je stvar jasna. Rast kamatne stope u ožujku neće biti posljednji takav korak. Značajnije dizanje kamatne stope možda će biti potrebno i nakon toga", rekao je u srijedu Nagel.
Nagel nije želio nagađati kada bi moglo doći do kraja ciklusa monetarnog stezanja, no njegov francuski kolega François Villeroy de Galhau je u Parizu izjavio da bi bilo poželjno kada bi se to dogodilo do rujna.
Analitičari očekuju da će u 2025. zarade nastaviti rasti, i to dvocifrenim stopama, ali da će primarni faktor biti zategnuta tržišta rada i bolja pregovaračka moć radnika.
Pravna lica imaju mogućnost uspostaviti interne politike koje pružaju dodatnu zaštitu zaposlenicima i gostima, čak i ako te mjere nisu zakonski obavezne.
Savjet za strane investitore ima za cilj poboljšanje poslovnog ambijenta i unapređenje saradnje institucija u privlačenju i realizaciji stranih ulaganja.
Javni dug SAD-a je narastao na više od 36,1 bilijun dolara. Svaki deseti dolar plaćenog poreza poreznih obveznika u SAD-u odlazi na otplatu duga, a uskoro će trošak kamata na javni dug biti veći od izdvajanja za golemu i globalno prisutnu vojsku SAD-a.