Kamate će rasti, a iz CB kažu kako oni ne mogu uticati na njih

Krediti će biti skuplji, ali tek u nekom srednjem roku, kazao je prvi čovjek Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić. Iz njegovog posljednjeg medijskog nastupa može se izvući zaključak, kako monetarna politika u našoj zemlji nastavlja biti posve pasivna. 

S obzirom da je Evropska centralna banka  (ECB) najavila dva povećanja kamatnih stopa od po 25 baznih bodova u julu i septembru, a da se u našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na evropskom novčanom tržištu, isto se može očekivati i u BiH.

Softić je naglasio kako smo svjedoci negativnih kamatnih stopa, i da to nije normalno stanje prema ekonomskim zakonima.

Odgovor na inflaciju?

"Ovako visok rast inflacije zahtijevao je da se podignu kamatne stope. Federalne rezerve i Banka Engleske odmah su pristupile podizanju kamata. ECB nije odmah, ali je najavila podizanje kamata kao odgovor na inflatorni pritisak. Ja ne mogu procijeniti, ali logično bi bilo da dođe do povećanja kamata jer je takav sistem", istaknuo je Softić za BHT.

Ono što je sigurno jeste da se građani koji imaju kredite sa fiksnim kamatama ne trebaju brinuti, dok oni koji imaju varijabilnu trebali bi poduzeti neke radnje kako bi se zaštitili.

"Oni koji imaju varijabilnu kamatu nek skraćuju rok ili potraže fiksnu kamatu. Što se tiče novih kredita treba znati da je naš sistem likvidan, banke imaju velike rezerve, čak i više nego što je zakonom propisano. Rast kamata će zavisiti od potražnja za kreditima. CBBiH niti agencije za bankarstvo ne mogu uticati na kamate, nego će to zavisiti od konkurekcije među bankama. Vrlo vjerovatno, u nekom srednjem roku, će doći do povećanja kamata. Rast inflacije i kamatnih stopa će uticati na građane u smislu da će manje trošiti. Vjerujem da naše banke vode dobru politiku i morat će voditi računa o naplativosti kredita, tražit će neki modus kao i na početku pandemije kada su uvedeni moratoriji.  Nije sve crno bijelo. Tražit će se neki model. Sigurno će biti skuplji krediti, ali u nekom srednjem roku", pojasnio je guverner.

Kada je riječ o zaduženosti građana, Softić je kazao da prema posljednjim podacima, građani duguju 10,5 milijardi KM, što je u odnosu na april prošle godine više za 550 miliona KM. 

''Od ukupnog broja kredita oko 72,5 posto su potrošački krediti, 23 posto stambeni i nešto  iznad četiri posto otpada na poduzetničke i kredite za kupovinu automobila. U prosjeku je svaki građanin zadužen 3.000 KM'', kazao je Softić.

Softić je naglasio da zaduženost BiH iznosi oko 13 milijardi KM, te da je učešće javnog duga u BDP-u oko 35 posto, što nas svrstava u red najmanje zaduženih zemalja u regiji, posebno što je riječ o zaduženjima po povoljnim uslovima.

Domaća valuta stabilna

Govoreći o deviznim rezervama guverner je kazao da njih imamo dovoljno i to u vrijednosti od 15,7 milijardi KM, nešto manje nego 31.decembra 2021.

"Imamo dovoljno deviznih rezervi i samo se fokusiramo na stabilno investiranje tih rezervi. I domaća valuta je stabilna. Naša konvertibilna marka je potpuno konvertibilna u euro. Naše rezerve su garancija i garantujemo da sve ima pokriće u eurima i ne idemo na bilo kakve izlete koje će ugroziti monetarnu politiku", naglasio je Softić.

Guverner je govorio i o ekonomskom uticaju ruske invazije na Ukrajinu, ističući da je prošla godina bila godina oporavka nakon pandemije, međutim da je invazija uzrokovala velike probleme posebno kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, snabdijevanju energentima i hranom, što za posljedicu ima visoku inflaciju u cijelom svijetu.

Rast cijena dodatno se ubrzava, a godišnja inflacija u aprilu bila je 14,1 posto. Ovo su podaci Federalnog zavoda za statistiku koji u svom posljednjem izvještaju donosi novi rekordan rast cijena. Globalna ekonomska kriza koja je za osnovni uzrok imala pandemiju koronavirusa, pojačana nestašicama i neizvjesnošću zbog rata u Ukrajini, sad uzrokuje sve jači rast cijena u Bosni i Hercegovini.  U izvještaju se posebno ističe rast Ukupnog indeksa (CPI) 17 posto u odnosu na bazni iz 2015. godine. Rast u martu bila je 13,6 posto, a u februaru 10,3 posto. Indeks hrane u aparilu izražen je s 31,0 posto. Njegov rast u  martu bio je 23 posto, 19,5 posto.

Softić je istaknuo da je projekcija inflacije CBBiH 9,2 posto za prvo polugodište 2022., te da će biti potrebno donošenje mjera na svim nivoima vlasti kako bi se ova situacija smirila. Naglasio je da se ne mogu dati nikakve prognoze kada bi se situacija mogla stabilizirati.

''Nezahvalno je bilo kakve prognoze praviti jer ne znamo kako će se odvijati rat u Ukrajini. Prema projekcijama makroekonomskih pokazatelja CBBiH za 2022.-2024. očekuje se usporena ekonomska aktivnost i nastavak inflatornih pritisaka.  U jesen prošle godine smo imali blagu inflaciju od dva posto. Međutim, došlo je do naglog rasta tako da smo bili prinuđeni revidirati projekcije. Projekcije BDP su smanjenje sa 3,9  posto na 2,5 posto za 2022., a za 2023. sa 2,8 na 1,9 posto. Projekcija inflacije za ovu godinu je 7,7 posto'', istaknuo je Softić.

Unatoč rekordnim nivoima inflacije, BiH je pasivna i bez konkrentih mjera. CBBiH ukazuje da dalji šokovi na međunarodnom tržištu hrane i energenata, te eventualno usklađivanje cijena električne enregije na domaćem tržištu sa međunarodnim trendovima bi mogli dovesti inflaciju do ekstremnih vrijednosti.

Komentarišući mjere koje su vlasti preduzele s ciljem uticaja na povećanje cijene, Softić je kazao da je uvođenje marži na osnovne životne namirnice i naftne derivate bilo korisno, ali postoje i dodatne mjere koje bi se moglo preduzeti kao što je ukidanje akciza.

''Potrebno je uvesti sistemske i harmonizirane mjere na nivou cijele BiH i to što prije kako bi se pomoglo građanima i privredi'', zaključio je guverner.