.webp){kind=icon}
Nakon što su Federalne rezerve podigle cijene zaduživanja u Sjedinjenim Američkim Državama, danas je red na Evropsku centralnu banku. Kako stvari izgledaju, glavni fokus na prvom ovogodišnjem zasjedanju ECB-a neće biti na samoj odluci.
Razlog za to je što su iz glavne monetarne institucije eurozone na posljednjem zasjedanju u 2022. poprilično nedvosmisleno rekli da u februaru računamo na još jedno podizanje od 50 baznih bodova. Zbog ovoga će većina ekonomista pomno pratiti da li će u saopštenju ECB-a ili na press-konferenciji biti naznaka o tome šta bismo mogli očekivati u martu, za kada je zakazano sljedeće zasjedanje Vijeća guvernera banke.
Kompromis 'jastrebova' i centrista
Kako je navedeno u zapisniku s posljednjeg sastanka ECB-a, veliki dio Vijeća guvernera centralne monetarne institucije eurozone bio je spreman podržati još jedno podizanje kamatnih stopa od 75 baznih bodova, a ne od 50, kako je na kraju odlučeno.
Na kraju je većina formirana tako što je usvojen prijedlog glavnog ekonomiste Philipa Lanea da se uz podizanje od pola procentnog boda prenese i poruka da će kamatne stope morati još rasti, i to ujednačenim tempom. Vijeće guvernera se složilo da je podizanje od 50 baznih poena možda i bolji odgovor ako se u obzir uzme otpornost inflacije na dosadašnje mjere.
Na potrebu da stope nastave rasti iznova su ukazivali kako predsjednica ECB-a Christine Lagarde tako i centralni bankari iz ostalih zemalja eurozone.
Tržišta osluškuju
Nakon što su prestali najavljivati svoje buduće poteze (eng. forward guidance), centralni bankari eurozone su počeli da insistiraju na tome da će svaka odluka o monetarnoj politici biti donesena na osnovu posljednjih podataka i trenutnog stanja.
S jedne strane se nalaze centralni bankari iz Njemačke i Francuske Joachim Nagel i Francois Villeroy de Galhau, koji se slažu da bi i u februaru i u martu kamatne stope trebalo podići za pola procentnog boda. Istog stava su i predstavnici Austrije, Slovenije, Slovačke, Finske, Irske i Baltičkih zemalja. Najoštriji, poput Klaasa Knota navode da bi cijene zaduživanja trebalo podizati ovim tempom sve do sredine godine.
Klaas Knot, centralni bankar Holandije / Bloomberg Mercury
S druge strane, bankari poput Italijana Ignazia Visca i Grka Yannisa Stournarasa zalažu se za nešto umjereniji pristup.
"Pažljivo ćemo slušati poruke koje se odnose na sljedeći sastanak kako bismo vidjeli da li su jednako ili čak više 'jastrebovske' od onih iz decembra, ili su pak nešto blaže", rekao je Felix Huefner iz kompanije UBS.
Inflacija nudi argumente za obje strane
Iako je glavni zadatak centralnih banaka da osiguraju relativnu stabilnost cijena, upravo na ovom polju stvari postaju nejasne. Rast cijena u eurozoni je u januaru usporen (na 8,5 odsto), i to više nego što su ekonomisti očekivali (8,9 odsto).
Međutim, bazna inflacija koja isključuje volatilne komponente poput cijena hrane i energenata, došla je na rekordnih 5,2 posto, što municiju daje strani koja se zalaže za daljnje pooštravanje monetarne politike.
Jedno je sigurno, oči evropskih investitora danas će biti uprte u Christine Lagarde.
