Turska je inflacija vjerovatno smanjena prvi put u više od godinu i po, iako bi je mjere za oživljavanje ekonomije uoči izbora 2023. mogle zadržati visokom neko vrijeme.
Statistički učinak visoke osnovice godinu dana ranije i dva mjeseca relativne stabilnosti turske valute počinju pomagati u obuzdavanju povećanja troškova. Podaci objavljeni u ponedjeljak pokazat će da su potrošačke cijene prošlog mjeseca porasle za 84,8 posto na godišnjem nivou, prema anketi analitičara Bloomberga, što je pad od 24-godišnjeg najvišeg nivoa od 85,5 posto u oktobru.
Inflacija u maloprodaji u najbogatijem gradu Turske, Istanbulu, već je lagano pala, usporivši u novembru na godišnjih 106 posto sa 109 posto mjesec ranije.
Centralna banka spustila referentnu kamatnu stopu na devet posto/Bloomberg
Inflacija je ove godine dosegla najviši nivo otkako je predsjednik Recep Tayyip Erdogan preuzeo vlast prije gotovo dvije decenije nakon što je Turska započela politiku koja daje prednost ekonomskom rastu i jeftinom kreditiranju nauštrb lire i stabilnosti cijena. Dužnosnici su za brži rast cijena okrivili visoke cijene robe, djelomično uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu i druge vanjske faktore.
Šta Bloomberg Economics kaže...
''Ekspanzivna politika uoči izbora sljedeće godine dolit će ulje na vatru. Da stvar bude gora, rizici su također na pozitivnoj strani: nedavno usporavanje ekonomije moglo bi potaknuti još veći fiskalni poticaj zbog političkog vodstva, što bi dodatno potaknulo potražnju i rast cijena'', rekla je Selva Bahar Baziki, ekonomistica.
Dok inflacija doseže vrhunac kasnije nego što su vlasti isprva očekivale, Erdogan ponavlja svoje nekonvencionalno stajalište da niže stope imaju moć smanjiti cijene. On je izvršio pritisak na centralnu banku da smanji svoju referentnu vrijednost na jednocifreni iznos, cilj koji je postigla na sastanku krajem novembra dovodeći ključnu kamatnu stopu na devet posto.
Kao rezultat toga, Turska ima jednu od najdubljih negativnih stopa u svijetu kada se prilagodi cijenama. Ali predsjednik je već signalizirao da će se zemlja držati vrlo labave monetarne politike.
''Srezali smo stope na jednoznamenkaste brojke i tako će se nastaviti. Ne brinite, inflacija će također pasti", rekao je u govoru u Konyi 26. novembra.
Nedostaje cilj
Dugoročna šteta od krize mogla bi biti u načinu na koji ona iskrivljuje očekivanja cijena. Istraživanje centralne banke u novembru pokazalo je da ispitanici očekuju da će inflacija biti 68 posto na kraju 2022. i gotovo 21 posto u sljedeće dvije godine.
Centralna banka ima optimističniju ocjenu. Predviđa da će potrošačka inflacija završiti ovu godinu na oko 65 posto - 13 puta više od službenog cilja.
Temeljna inflacija, koja odražava temeljne cjenovne pritiske izbacivanjem nestabilnih stavki poput hrane i energije, premašila je 70 posto u oktobru - rekordno visok nivo u poređenju s podacima iz 2004. godine.
Potrošačke cijene mogle bi ponovo doći pod pritisak ako vlasti pokrenu dodatne poticaje uoči izbora koji su za nekoliko mjeseci. Očekuje se da će povećanje minimalne plaće biti najavljeno u decembru.
"Iako će godišnja inflacija usporiti zbog baznih učinaka povezanih s padom lire prije godinu dana - temeljni trendovi i dalje su zabrinjavajući", rekao je Marek Drimal, strateg Societe Generale. "Ne očekujemo da će se inflacija vratiti ni blizu cilja centralne banke u našem perspektivnom horizontu".
.webp){kind=icon}
