Norveški državni fond vrijedan 1,2 triliona dolara, izgrađen iz naftnog bogatstva zemlje, sličan je crnoj kutiji za mnoge od 5,4 miliona građana. Izvršni direktor Nicolai Tangen namjerava to da promijeni.
Rastuća inflacija, turbulentna finansijska tržišta i geopolitička neizvjesnost opterećuju prinose najvećeg svjetskog fonda za kišne dane. Izvršni direktor je započeo reviziju komunikacija kako bi osigurao da građani koji kolektivno posjeduju fond razumiju zašto.
"Nalazimo se u zaista nestabilnim vremenima, gdje ima mnogo rizika, i možda će doći do potencijalnog pada vrijednosti fonda", rekao je Tangen u intervjuu u sjedištu fonda u Oslu. "Zbog toga je posebno važno da vlasnici znaju šta se dešava."
Njegov komunikacioni napad uključuje podcast s izvršnim direktorima iz cijelog svijeta, posjete školama i stavljanje osoblja fonda u centar pažnje, što im omogućava da objasne šta rade. Pozivajući se na to kako se norveška zdravstvena uprava nosila s pandemijom, a koja je imala bolje rezultate od većine kolega iz drugih razvijenih zemalja, Tangen je rekao da je način da se izgradi povjerenje da ljudi direktno od specijalista čuju šta se dešava.
"Znatno smo otvorili fond", rekao je Tangen. "U stara vremena bilo je četvero ljudi koji su mogli da govore u ime fonda. Sada ih ima 575."
Što više ljudi znaju o fondu, to imaju više povjerenja u način na koji se njime upravlja, kažu iz Norges Bank Investment Managementa, kako se formalno zove fond, pozivajući se na istraživanje provedeno prošle godine.
Naftni fond je jedan od najvidljivijih izvoznih proizvoda Norveške i ima akcije u oko 9.000 kompanija u više od 70 zemalja. U fondu su održali više od 3.000 kompanijskih sastanaka prošle godine i glasali su za oko 120.000 stavki na opštim sastancima, nastojeći da podstaknu kompanije da ispune klimatske i humanitarne ciljeve. Sada prije vremena za glasanje fond objavljuje kako namjerava da glasa, što je praksa usvojena nakon što je Tangen postao izvršni direktor.
Bloomberg Mercury
"U suštini smatramo da nemamo tajni", rekao je Tangen, koji vodi fond dvije godine.
Fond je izgubio 174 milijarde dolara ili 14,4 odsto u prvoj polovini 2022. godine, što je njegov najveći gubitak u valuti za pola godine, i dodatne 43 milijarde dolara u trećem kvartalu. Tangen i njegov tim fokusirali su se na defanzivno pozicioniranje na početku 2021. kako bi prebrodili efekte brže inflacije, što je potez kojim je fond nadmašio standard osam kvartala zaredom.
Pored povećanja vidljivosti, Tangenov plan ima za cilj privlačenje novih talenata i poboljšanje učinka. Već se vidi promjena: prijave za programe za diplomce i prakse skočile su za 65 odsto, odnosno 37 odsto u 2022. u odnosu na godinu ranije.
U martu je fond objavio prvu epizodu svog podcasta "In Good Company". U emisiji Tangen intervjuiše najviše rukovodioce kompanija uključenih u portfelj fonda, kao što su David Solomon iz Goldman Sachsa i Helena Helmersson iz modnog giganta H&M, kako bi upoznao svoje zemljake sa svjetskim liderima koje smatra da inače nikada ne bi vidjeli. Mladi su posebno zainteresovani za podcast.
Bloomberg Mercury
Tangen voli da pokrene teme kao što su korporativna kultura, liderstvo i "psihološka sigurnost" s rukovodiocima, i veselo radoznalim tonom ih ispituje o teškim temama. S Markom Schneiderom, izvršnim direktorom proizvođača čokolade i žitarica za doručak Nestle, pokrenuo je temu gojaznosti djece. Osamnaesta epizoda se emituje u srijedu i u njoj bivši menadžer hedge fondova prijateljski ćaska s Michaelom O’Learyjem iz niskotarifnog prevoznika Ryanair Holdingsa.
"Da li je dobra vijest za klimu da prevozite ljude u Estoniju za deset eura?", pita Tangen, a O’Leary uzvraća time što kaže da bi ljudi i dalje letjeli i dodaje: "Poljacima nije ništa da voze 24 sata preko evropskog kontinenta. Moramo da ih nagovorimo da lete zelenijim, čistijim avionima, a zatim po mnogo nižim cijenama avionskih karata."
- U pisanju pomogao Stephen Treloar
.webp){kind=icon}
