.webp){kind=icon}
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je korekcije projekcija ključnih makroekonomskih varijabli u odnosu na vrijednosti iz jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija. Naizanimljivije od svega je procjena ovogodišnje inflacije mjerene potrošačkim cijenama na nivou od 7,7 posto.
"U periodu 2022 – 2024. godina očekujemo usporenu ekonomsku aktivnost i nastavak inflatornih pritisaka. Projekcije za 2024. godinu su prve objavljene od strane CBBiH, dok su vrijednosti za 2022. i 2023. godinu revidirane projekcije u odnosu na prethodni, jesenji krug projekcija", navodi se u objavi.
U odnosu na prethodni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, stopa rasta realnog BDP-a je revidirana naniže za 1,1 posto za 2022. godinu i 0,61 posto za 2023. godinu.
"Preliminarna ocjena ekonomske aktivnosti u 2024. godini je skromna, imajući u vidu nivo razvoja zemlje. U odnosu na prethodni krug makroekonomskih projekcija, svijet se nalazi u potpuno drugačijem makroekonomskom okruženju. Prevladavajuća viđenja iz novembra su bila sljedeća: bazni efekat snažnog rasta nakon kontrakcija usljed pandemije će iščezavati, inflatorni pritisci rastu, ali su, vjerovatno, tranzitorne prirode, te poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja i proizvodnje rezultiraju snažnijom trgovinskom razmjenom između EU i regiona sa kojima graniči, uključujući i zapadni Balkan", stoji u obrazloženju koje potpisuje Ured vodećeg ekonomiste Centralne banke.
Centralna banka apostrofira kako je rat u Ukrajini uzrokovao negativne promjene na svjetskim tržištima energenata, hrane i proizvodnih materijala, a distributivni i proizvodni globalni lanci su dodatno napregnuti.
"Pored rasta globalnih cijena, u većini zemalja se javljaju i naznake spirale nominalnih plata i cijena, a najveće svjetske centralne banke već provode ili najavljuju znatno restriktivniju monetarnu politiku, koja uključuje i rast referentnih kamatnih stopa. Trenutno, u 2022. godini očekujemo inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama u visini od 7,7 posto. U kontekstu naših ranijih brzih procjena inflacije za prvo polugodište, očekujemo da će inflatorni pritisci blago slabiti u drugoj polovini godine, ali prvenstveno radi baznog efekta", kažzali su.
Dodaju kako prošlosedmične projekcije Evropske komisije, kada je iskomunicirano da se u 2022. godini u EU očekuje inflacija od 6,8 posto, višu očekivanu stopu inflacije u BiH treba posmatrati i u kontekstu nižeg nivoa inflacije u BiH, u odnosu na EU, u prethodnim godinam.
"Zbog inflatornih pritisaka, očekujemo značajno usporavanje rasta realne lične potrošnje u 2022. godini, pa čak i blago smanjenje u 2023. i 2024. godini. Lična potrošnja je najznačajnija komponenta BDP-a, prema potrošnom principu, u BiH. Uz prosječne neto plate registrovanih zaposlenih u martu od 1.092 KM (pri čemu je više od 50 posto zaposlenih u djelatnostima sa ispodprosječnom neto platom), znatno niže prosječne penzije te nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva i demografske trendove, nije realistično očekivati rast realne potrošnje u uslovima inflacije, posebno jer se ne očekuje skoro zaustavljanje rasta prosječnih potrošačkih cijena", navodi se.
CBBiH
Zbog poremećaja u globalnim proizvodnim i distributivnim lancima, Centralna banka očekuje da će vanjskotrgovinska razmjena sa EU i zemljama regiona nastaviti rasti, mada znatno sporije u odnosu na 2021. godinu. Posljedično, projicirane stope realnog rasta izvoza i uvoza u 2022. godini su korigovane naviše u odnosu za jesenji krug projekcija. Zbog baznog efekta, ali i očekivanog smanjenja realnog raspoloživog dohotka stanovništva, očekujemo sporiji rast i uvoza i izvoza u 2023. godini.
"Očekivani rast investicija u 2022. godini je revidiran naniže, jer do momenta izrade projekcija još uvijek nije usvojen konsolidovani budžet u BiH, zbog čega je nemoguće započeti nove javne investicije, čak i ukoliko za njih postoje izvori finansiranja. Dodatno, privatni investicioni ciklus je usporen, ne samo u BiH, što zbog cjenovnih pritisaka, što zbog neizvjesnosti vezanih za rat u Ukrajini. Očekujemo porast državne potrošnje, ali, izraženo u apsolutnim iznosima, on i nije naročito značajan", kažu oni.
Rizik za srednjoročne projekcije
Dodaje se i kako neizvjesnosti vezane za ključne pretpostavke u vezi sa srednjoročnim makroekonomskim projekcijama su značajne. Prvenstveno, nemoguće je predvidjeti trajanje rata u Ukrajini i njegov dalji tok. Posljedično, moguće su dalje turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i roba.
"U BiH postoje i dodatni rizici koji bi mogli ubrzati rast domaćih cijena, čime bi se raspoloživi realni dohodak stanovništva dodatno smanjio. Trenutno se o kratkoročnim efektima normalizacije monetarne politike ECB za ekonomije eurozone, pa indirektno i EU i regiona zapadnog Balkana, može samo nagađati, jer trenutna inflacija ima karakteristike troškovne inflacije. Ukoliko bi se rast ekonomije eurozone dodatno usporio, a očekuje se rast od svega 2,7 posto u 2022. godini i 2,3 posto u 2023. godini (revidirano naniže u maju, u odnosu na februar 2022. godine, za 1,3 posto i 0,5 posto respektivno), i potražnja za domaćim proizvodima i uslugama bi se smanjila, što bi dodatno usporavalo ekonomsku aktivnost u BiH", zaključuje u Centralnoj banci.
