Europska središnja banka (ECB) udvostručila je svoju ključnu kamatnu stopu na najvišu razinu u više od desetljeća. Središnja banka u četvrtak je drugi put zaredom digla kamate za tri četvrtine boda, što se i očekivalo. To kamatnu stopu na depozite, koja je još u srpnju bila ispod nule, sada dovodi na 1,5 posto.
U razgovoru s Andrejem Knezom, glavnim analitičarem Bloomberg Adrije, koji se osvrnuo na posljednje mjere ECB-a, saznajemo kako ne postoje jasni pokazatelji koji ukazuju kako je posljednja odluka ECB-a bila glavni pokretač na tržištima. Naime, nakon ECB-ove odluke uslijedili su odgovori s rezultatima poslovanja kompanija poglavito iz Sjedinjenih Američkih Država, koja su prikazivala poslovanje za treći kvartal. Usto, objavljen je i snažan makroekonomski podatak, odnosno američki GDP. U konačnici je dan završio rastom određenih dioničkih indeksa i padom nekih drugih.
Svakako je znakovit i odnos eura prema dolaru, koji se spustio i to nakon ECB-ovih mjera stezanja referentnih kamatnih stopa. Tržištu predstoji period razmišljanja kako interpretirati posljednje reakcije.
Vrhunac od veljače
Kako su jučer izvijestili iz ECB-a, očekuje se nastavak povećanja kamatnih stopa kako bi se osigurao pravovremeni povratak inflacije na srednjoročnu ciljanu stopu od dva posto. Komentirali smo takve najave s analitičarem koji vjeruje kako nije ostalo previše prostora za velika stezanja, koji vjeruje kako smo vrlo blizu vrhunca takvih mjera. "Mislim kako će ECB povećavati referentne stope za 75 baznih bodova i to će se odvijati barem u još dva koraka. Vrhunac bismo mogli očekivati od veljače naredne godine", pojasnio je Knez.
Knez je pokušao pojasniti koliko je vremena potrebno za povratak inflacije na šest posto, jednom kada pređe osam posto, kolika su predviđanja podataka. Poručuje kako bi se prema projekcijama inflacija u eurozoni trebala vratiti unutar ciljanih dva posto tek u 2025. godini. "ECB u osnovi koristi podizanje referentnih stopa, no ne treba zaboraviti ni druge mehanizme koje imaju na raspolaganju, npr. jučer su išli na podizanje kamatnih stopa na tzv. TLTRO kreditne plasmane, plasirane tijekom pandemijske godine. ECB i općenito središnje banke nemaju samo ulogu monetarne politike nego trebaju održavati stabilnost u financijskom sustavu", izjavio je analitičar Bloomberg Adrije.
Povlačenje viškova likvidnosti
Tu se prvenstveno misli na talijanske banke koje zbog svoje gospodarske strukture posluju s manjim viškovima likvidnosti u odnosu na sjeverozapadne države eurozone. "Instrument koji bi uistinu bio name of the game je (QT) odnosno povlačenje viškova likvidnosti koji su nastali tiskanjem novca", rekao je Knez.
Pročitajte više: Regulator u FBiH neće čekati, spreman odgovor na povećanje kamata
Nadalje, znakovito je kako će u svemu proći europska privreda i koliko ECB-ove mjere podizanja kamatnih stopa imaju utjecaja na približavanje privrede recesiji. Naime, kako primjećuje analitički tim Bloomberg Adrije, dosadašnje poruke nakon zasjedanja Upravnog vijeća ECB-a bile su decidirane kako gospodarski trendovi neće završiti krajnje u recesiji. No, čini se kako je došlo do promjene takvog raspoloženja. Knez je pojasnio: "Jučer je već spominjano koliko se materijalizira rizik od recesije. Složio bih se sa stručnjacima da je kontrakcija potrebna. Koliko god to bilo neugodno, želimo izbjeći dugi period duge inflacije."
.webp){kind=icon}
