Ruski rat u Ukrajini najavljuje prekretnicu za globalna energetska tržišta koja će smanjiti uticaj Moskve i ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije, saopštila je Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Potražnja za svim fosilnim gorivima će početi da opada od sredine ove decenije, jer vlade nastoje da se zaštite od krize diverzifikacijom ka čistoj energiji, saopštila je agencija sa sjedištem u Parizu u svom pregledu svjetske energetske situacije. Udio Rusije na svjetskim tržištima nafte i gasa će se prepoloviti do 2030. godine, predviđa se.
"Energetska tržišta i politike su se promijenile kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu, ne samo za sada, već i u decenijama koje dolaze", rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol. "Energetski svijet se dramatično mijenja pred našim očima."
Izvršni direktor IEA Fatih Birol (Bloomberg)
Globalna tržišta energije su već bila pod pritiskom na početku ove godine, sa cijenama koje su rasle jer snabdijevanje nije uspjelo da drži korak s oporavkom potrošnje nakon Kovida. Ali napad predsjednika Vladimira Putina na njegovog susjeda u februaru pojačao je previranja, podigavši cijene prirodnog gasa na rekordne nivoe i trajno prekrajajući mapu energetskih tokova.
Kremlj je suzio, a zatim zaustavio protok gasa kroz svoj gasovod Sjeverni tok ka Evropi. Poremećaj na energetskim tržištima će se vjerovatno pogoršati ove zime kako sankcije EU na isporuke ruske nafte, koje su do sada bile otporne, stupe na snagu.
Članice IEA, koje uključuju većinu velikih potrošača, dva puta su iskoristile rijetko korišćene rezerve nafte za hitne slučajeve od ruske invazije, a prošle nedjelje je predsjednik Joe Biden rasporedio više američkih rezervi da obuzda troškove goriva.
Vidi se da ruska kriza dramatično usporava rast potražnje za gasom. (Bloomberg)
Dok zemlje traže alternative ruskoj energiji, trajne posljedice mogu biti duboke.
Brz rast potražnje za prirodnim gasom, koji se često smatra mostom u prelasku na energiju s niskim sadržajem ugljenika, će se zaustaviti. Potrošnja će se povećati za manje od pet odsto do kraja ove decenije, a zatim će stagnirati do sredine vijeka. Čak će i rast kineske potražnje za gasom usporiti na dva odsto ove decenije, sa 12 odsto viđenih od 2010. godine, pošto primjeni elektrifikaciju i obnovljive izvore energije.
Globalna potražnja za naftom dostići će vrhunac od 103 miliona barela dnevno sredinom naredne decenije, nešto kasnije nego što je predloženo u nedavnim predviđanjima IEA, a zatim će opasti "veoma blago" do 2050. godine, navodi se u izvještaju.
Rusija, najveći svjetski izvoznik fosilnih goriva prije trenutne krize, do sada je učestvovala u neočekivanom prihodu od dva biliona dolara koji su uživali proizvođači. Ipak, njegova centralna pozicija na globalnim tržištima je spremna da se dramatično povuče, s izvozom ugljovodonika koji nikada više neće dostići nivoe viđene prošle godine.
Udio Moskve u međunarodnom prometu gasa će se smanjiti za polovinu na 15 odsto do kraja decenije, predviđa IEA. Zemlja je do sada uspijevala da preusmjeri isporuke nafte iz Evrope u Aziju, ali ova vrsta zamjene ima svoja ograničenja, a izvoz će vjerovatno pasti za 25 odsto sa sadašnjeg nivoa od sedam miliona barela dnevno do kraja decenije.
Teške prognoze
Globalna energetska tržišta su ove godine iskusila turbulencije bez presedana, a prognoze IEA ponekad su bile netačne.
Nekoliko nedjelja nakon invazije na Ukrajinu agencija je predvidjela da će izvoz ruske nafte naglo pasti za četvrtinu pošto su kupci izbjegavali Evropu. To je prognoza kojoj je Moskva uspjela da prkosi, uglavnom preusmjeravajući pošiljke kupcima u Aziji.
Rekonfiguracija energetskih tržišta koju predviđa IEA značila bi vrhunac globalnih emisija ugljenika 2025. godine, oko pet godina ranije nego što se ranije očekivalo. Ali to ne bi bilo dovoljno da skrene svijet s njegovog trenutnog puta ka ekološkoj katastrofi.
Bloomberg
Dok bi godišnja emisija ugljendioksida trebala da se uspori do 2050. godine, sa 37 milijardi tona na 32 milijarde tona, svjetske temperature ostaju na pravom putu da porastu za 2,5 stepeni u ovom vijeku, dovoljno da izazovu "ozbiljne posljedice klimatskih promjena", upozorila je IEA. Ulaganje u čistu energiju dostići će samo polovinu potrebna četiri biliona dolara godišnje.
U međuvremenu, kriza najviše pogađa najugroženije. Inflatorni šok od viših cijena znači da 70 miliona ljudi koji su tek nedavno dobili pristup struji neće moći da je priušte, saopšteno je iz IEA. Još 100 miliona možda neće moći da priušti čista goriva za kuhanje.
Posljedice ove krize samo čine da je energetska tranzicija hitnija, navode iz agencije.
"Ovo može biti istorijska prekretnica ka čistijem i sigurnijem energetskom sistemu", navodi se. "Današnja kriza jasno pokazuje zašto moramo da nastavimo dalje."
.webp){kind=icon}