.webp){kind=icon}
Nevjerojatni skokovi cijena u manjim zemljama eurozone ponovno iscrtavaju ekonomski jaz između istoka i zapada kontinenta.
U baltičkoj regiji, gdje je inflacija najbrža u bloku i premašila je 25 posto, Estonija još od prošle godine proživljava rast cijena robe i usluga koja je preskočila Italiju i Španjolsku, što je čini najskupljom zemljom u srednjoj i istočnoj Europi. Slovačka i Slovenija također napreduju i sada ne zaostaju.
Uvijek se bila pretpostavka da će se bivše komunističke ekonomije ovog kontinenta s vremenom približiti svojim bogatijim susjedima, podižući usput životni standard. No priroda cjenovnog šoka znači da plaće zaostaju, a razlike u plaćama dovele su do jednog od najvećih valova emigracije radnika na bogatiji zapad Europe posljednjih godina.
Situacija je dijelom uzrokovana zajedničkom monetarnom politikom eurozone, pri čemu su baltički dužnosnici tek kasno pomogli uvjeriti Europsku središnju banku da podigne ultra niske kamatne stope. Veća izloženost tržišnim cijenama energije pojačava bol.
Bloomberg
"Vrlo brzo smo dostigli prosječnu razinu cijena Europske unije", rekao je guverner Estonske središnje banke Madis Muller. Ali "naši prihodi još uvijek nisu na razini europskog prosjeka".
Rezultat je sve manja kupovna moć za koju je malo vjerojatno da će vratiti prošlogodišnju razinu do 2024., prema istraživanju Banke Estonije. To će opteretiti gospodarsku proizvodnju, koja je bujala nakon pandemije, ali se sada povlači.
Kućanstva su pod velikim pritiskom i tvrtke koje ne mogu prenijeti rastuće troškove na klijente riskiraju propast, rekao je Olavi Lepp, glavni izvršni direktor Swedbank Estonija. To bi moglo testirati tradicionalnu ulogu Estonije kao jeftinog izvoznika.
"Gledajući Skandinaviju i središnju Europu, postavlja se pitanje je li Estonija atraktivno mjesto za kupnju robe i usluga", rekao je za baltičku novinsku službu Delfi.
Dok se tvrtke suočavaju s kratkoročnim poremećajima, promjena bi vremenom trebala donijeti prednosti, prema Lennu Uuskuli, glavnom ekonomistu Luminora u Tallinnu.
Bloomberg
"Jedna za drugom, tvrtke koje si ne mogu priuštiti isplatu prosječne plaće moraju se zatvoriti", rekao je Uuskula. "Tada će se pojaviti novi poslodavci koji si mogu priuštiti veće plaće. To implicira poslove s većom dodanom vrijednošću u Estoniji."
Zemlja od 1,3 milijuna ljudi već njeguje tehnološku industriju koja je pomogla u rađanju Skypea i 10 startupa procijenjenih na više od milijardu dolara, iako su dio privlačnosti za poduzetnike bili niži troškovi života.
"Još uvijek smo jeftini u usporedbi sa zapadnom Europom", rekao je Uuskula. "Ali Varšava je sigurno jeftinija u ovom trenutku."
U Litvi, još jednoj članici baltičke eurozone, šef središnje banke Gediminas Simkus također naglašava prijelaz na proizvodnju s višom dodanom vrijednošću i pripisuje bržu inflaciju djelomično ekonomiji koja žuri doseći razinu svojih bogatijih susjeda.
Simkus odbija nedavni skok cijena, radije se fokusirajući na duži horizont. Također ističe povećanja plaća koje su porasle iznad onih u Italiji kada se usklade s kupovnom moći, a dodatno će imati koristi 2023. od skoka minimalne plaće.
"Imamo višu razinu inflacije, ali smo imali i veći rast plaća u zadnjih 10 godina", rekao je. "Plaće su porasle oko 2,5 puta", ali "cijene se nisu udvostručile u prošlom desetljeću, tako da je stvarna kupovna moć definitivno porasla."
Udaljavajući se od strmoglavog porasta cijena zadnjih mjeseci, Estonija bi se na kraju mogla osvrnuti na razdoblje koje ju je pomaknulo bliže rangu bogatijeg europskog zapada.
No, u bližoj perspektivi, put će ostati neravan: ekonomisti koje je anketirao Bloomberg vide da će inflacija sljedeće godine ostati blizu dvoznamenkaste brojke - više nego što predviđa središnja banka.
