.webp){kind=icon}
Njemačka planira vratiti elektrane na ugalj i naftu ako Rusija prekine isporuke prirodnog plina najvećoj evropskoj ekonomiji.
Ministar privrede Robert Habeck predstavit će u utorak hitnu uredbu kojom će se vladi omogućiti da vrati postrojenja u slučaju nestašice plina, prema prijedlogu zakona koji je vidio Bloomberg.
Njemačka pribjegava očajničkim mjerama kako bi održala upaljena svjetla i svoje masivne industrijske parkove, okrećući se prljavim gorivima čak i ako to znači porast emisija ugljika. Država ima gotovo šest gigavata postrojenja koja su trenutno dio nacionalne rezerve, od kojih su mnoga trebala biti zatvorena kao dio plana postepenog izbacivanja uglja.
''Ovaj zahtjev za dodatnom proizvodnjom električne energije na ugalj javlja se samo kada postoji nestašica plina, odnosno ako postoji prijetnja nestašice plina i potrebno je smanjiti potrošnju plina u proizvodnji električne energije'', navodi se u predloženom zakonu.
Odluka dolazi čak i kada Habeckovi Zeleni - dio takozvane semafor koalicije kancelara Olafa Scholza - žele postepeno ukinuti korištenje uglja do 2030. Postepeno ukidanje uglja isprva je planirano za osam godina kasnije.
''Moramo dovršiti postepeno ukidanje uglja u Njemačkoj do 2030. To je važnije nego ikad u trenutnoj krizi'', navodi se u uredbi. ''Na tom putu moramo pojačati naše mjere opreza i kratkoročno duže zadržati elektrane na ugalj u rezervama''.
Njemačka komunalna poduzeća već su rekla da mogu staviti postrojenja na raspolaganje ako bude potrebno. Uniper je rekao da bi mogao isporučiti čak tri gigavata proizvodnje energije iz uglja kako bi ojačao sigurnost snabdjevanja, dok je RWE AG rekao da razmatra koje bi se elektrane mogle ponovno uključiti. Njemačka trenutno ima u rezervi 4,3 gigavata elektrana na ugalj i 1,6 gigavata naftnih postrojenja.
Ipak, očuvanje zaliha energije u najvećem evropskom kupcu ruskog plina neće biti lako. Kontinent se također oslanja na Rusiju za veliku većinu termalnog uglja koji uvozi za pogon elektrana koje emituju visoka zagađenja, a mnoge od njih se Njemačka već obvezala zatvoriti ove i sljedeće godine.
Bloomberg
Evropa kupuje dvije vrste uglja iz Rusije - termalni, koji se spaljuje u elektranama, i metalurški, koji se koristi u proizvodnji čelika. Ruski udio u uvozu termalnog uglja u EU iznosi gotovo 70 posto, a posebno se na njeg oslanjaju Njemačka i Poljska. Budući da toliko evropskog goriva dolazi iz Rusije, evropska komunalna poduzeća morat će po višim cijenama nabavljati ugalj iz Južne Afrike i Australije.
Tvornice na ugalj ponovo će se aktivirati ako ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijeti prekidom plina, rekao je vladin dužnosnik. To bi pokrenulo drugi od trostepenog njemačkog plinskog plana za hitne slučajeve.
Uredbom o vanrednom stanju bi se vladi omogućilo da aktivira postrojenja za ugalj bez odobrenja parlamenta do šest mjeseci. Ove elektrane će sada biti dio rezervi do 31. marta 2024. godine.
