Evropski industrijski divovi već su mjesecima zabrinuti da će nestašica plina ove zime osakatiti proizvodnju. Ali čak i uz dostupno gorivo, kompanije otkrivaju da ga ne mogu priuštiti.
''Ne radi se o gašenjima. To je cijena, to je trošak'', rekao je Christian Levin, glavni izvršni direktor Traton SE, jedinice za proizvodnju kamiona Volkswagen AG.
Evropa plaća sedam puta više za plin od SAD-a, naglašavajući dramatičnu eroziju industrijske konkurentnosti kontinenta koja prijeti nanijeti trajnu štetu ekonomiji. S ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je udvostručio svoje ratne napore u Ukrajini, malo je znakova da će dotok plina – i znatno niže cijene – biti vraćen u Evropu u bliskoj budućnosti.
Znakovi ekonomske transformacije već su u toku: Njemačka, najveća evropska ekonomija, doživjela je smanjenje svog uobičajenog trgovinskog viška jer je skok uvezenih troškova energije nadoknadio njezin visokovrijedni izvoz automobila i strojeva, a hemijske kompanije počele su premještati proizvodnju izvan zemlje. Prošlog mjeseca njemačke proizvođačke cijene skočile su za rekordnih 46 posto.
Proizvođač plastike Covestro AG neće ulagati u proizvodnju u Evropi ako kriza potraje i umjesto toga okrenut će se Aziji, gdje je glavni izvršni direktor Markus Steilemann rekao da kompanija može osigurati energiju po cijenama 20 puta nižim nego na njemačkom i evropskom spot tržištu. Volkswagen, najveći evropski proizvođač automobila, upozorio je u četvrtak da bi mogao premjestiti proizvodnju iz Njemačke i istočne Evrope ako se cijene energije ne smanje.
Kancelar Olaf Scholz otputovat će ovog vikenda sa skupinom poslovnih čelnika na Bliski istok dok pokušava sklopiti ugovore za ukapljeni prirodni plin sa Saudijskom Arabijom i Katarom kako bi nadoknadio ruske rezove.
No pregovori su bili teški, a dobavljači plina, uključujući Katar, igrali su oštro oko cijene i trajanja potencijalnih sporazuma, rekli su njemački dužnosnici. Razgovori s dobavljačima u Evropi i Sjevernoj Americi pokazali su se slično složenima, naglašavajući tešku borbu s kojom se Scholz suočava u ograničavanju opskrbe po cijenama koje će održati njemačku ekonomsku bazu konkurentnom.
Covestro očekuje da će njegov račun za gorivo premašiti 2,2 milijarde eura 2022., što je gotovo četiri puta više od troškova 2020., godinu prije nego što je Rusija počela gušiti opskrbu plinom Evropi.
"Na trenutnom nivou cijena, energetski intenzivna njemačka industrija više nije globalno konkurentna", rekla je glasnogovornica Covestra. "Za brojne hemikalije, uvoz iz SAD-a ili Kine već je jeftiniji od njihove lokalne proizvodnje".
Gdje je to moguće, proizvođači, uključujući Volkswagen i BMW AG, prelaze s plina na naftu ili ugalj kako bi postrojenja održala rad. Ali neke energetski intenzivne proizvodnje -poput metala, papira i keramike - postale su neizvedive, što je natjeralo sve veći broj kompanija da se zatvore, prebace proizvodnju u inozemstvo ili, poput hemijskog diva BASF SE, da uvoze ključne materijale poput amonijaka od konkurencije. Mercedes-Benz AG zapravo je povećao proizvodnju ključnih autodijelova za skladištenje u slučaju da mora zatvoriti njemačke tvornice.
"Ta opterećenja uzrokuju trajnu štetu industrijskoj jezgri naše ekonomije", rekao je Christian Seyfert, direktor VIK-a, grupe koja zastupa energetski intenzivne kompanije. "Hitno savjetujemo političarima da poduzmu odlučnu akciju kako Njemačka i vuropa kao poslovna lokacija ne bi bile posve zaostale na međunarodnom nivou''.
Vlade diljem Evrope, gdje industrijska proizvodnja čini otprilike četvrtinu ekonomije, poduzimaju hitne mjere kako bi ojačale komunalne usluge i ublažile uticaj krize. Ujedinjeno Kraljevstvo je ove sedmice objavilo procijenjeni plan vrijedan 40 milijardi funti kojim bi se ograničile veleprodajne cijene energije koje ulaze u ugovore za plin i struju za poduzeća na šest mjeseci.
Njemačka je, zbog velike ovisnosti o ruskom plinu, pogođena nestašicom energije više od mnogih svojih susjeda. Ali ostatak kontinenta je pod sličnim pritiskom. U Francuskoj, proizvođač stakla Duralex, smješten u blizini Orleansa, rekao je da stavlja svoju pećnicu u stanje pripravnosti na pet mjeseci iako je knjiga narudžbi kompanije puna, a prodaja raste.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u četvrtak mala i srednja poduzeća da odgode potpisivanje novih energetskih ugovora po "ludim cijenama", rekavši da su vlade u procesu ponovnih pregovora o troškovima plina i struje.
Ulozi su možda najveći u Njemačkoj, gdje industrijska proizvodnja čini otprilike 30 posto ekonomije i zapošljava oko 1,15 miliona ljudi. Energetski intenzivne tvornice diljem zemlje isporučuju sve, od dijelova mjenjača za automobile do hemikalija za lijekove i svakodnevne plastike. Covestro, koji proizvodi materijale za građevinsku i automobilsku industriju, rekao je da potražnja počinje opadati.
"Polako gubimo kupce", rekao je Steilemann. "Imamo povećan broj stečajeva, povećan broj zatvaranja i vrlo suzdržanu nabavu".
Njemačka je ove sedmice saopćila da će nacionalizirati Uniper SE, najvećeg uvoznika plina u zemlji, s kapitalnom injekcijom od osam milijardi eura, a zemlja je spremna 1. oktobra uvesti porez na plin koji širi bol od skokovitog rasta veleprodajnih cijena energije na domaćinstva i poduzeća.
Poduzeća su odbacila taj plan.
''Naše kompanije više se ne mogu nositi s daljnjim teretima'', rekao je Wolfgang Grosse Entrup, predsjednik hemijskog udruženja VCI, organizacije koja predstavlja BASF i Evonik Industries AG, ključne dobavljače njemačkog sektora proizvodnje automobila. ''Situacija postaje sve drastičnija''.